Alarm joj nije zazvonio ni što su cijene još u kunama, a ni tipfeleri joj nisu privukli pažnju. MUP upozorava da je prijevara sve više i daju savjete što napraviti ako i nasjednete na dovitljive prevarante
“Gdje mi je mozak bio”, ponavljala je Zagrepčanka koja se već danima “grize” jer je nasjela na lažni web shop i vjerojatno ostala bez više od 100 eura jer je kupila nepostojeće tenisice.
U kontaktu je s kartičnom kućom, postoji neka šansa da joj se novac vrati. “Zapravo sam se pomirila da sam ostala bez njega, ali idemo proći proceduru pa ako mi vrate novac, bit će to zgoditak”, kaže nam ova Zagrepčanka.
Sve je krenulo, kaže, vrlo naivno. Polakomila se za dobrim popustom na internetu. “Jako sam htjela te tenisice, ali koštaju 1400 nekadašnjih kuna. A onda sam naletjela na tu stranicu i vidjela fantastičan popust. Moje tenisice bile su na oko 400 kuna. Naravno da u tom trenu nisam obraćala pažnju da je stranica puna tipfelera, nije mi ni zazvonilo što su cijene i dalje u kunama, ništa nisam posumnjala nego sam spremno izvadila karticu kao kauboj revolver i ukucala sve brojeve, podatke i onaj kod za verifikaciju”, ispričala je Zagrepčanka.
Ushićena što joj stižu nove tenisice, na prvu nije posumnjala ni kada se samo na trenutak na ekranu pojavio logotip kartice koju je koristila, sve je to zanemarila vjerujući da je uhvatila nevjerojatnu priliku i tenisice kupila jeftino.
“Naravno da nisam dobila poruku da je moja narudžba zaprimljena niti kod po kojem mogu pratiti kako stiže moj paket. Posumnjala sam čim sam na internet bankarstvu vidjela da mi je, umjesto oko 400 kuna ili oko 53 eura, skinuto 106 eura. Iščitala sam ime tvrtke koja je uzela novac, pretražila na internetu i vidjela da je riječ o Hong Kongu. Tad mi je bilo jasno, rekla sam si: ‘Glupa si ko tenk, nasjela si'”.
Lažna internetska stranica i dalje je aktivna
Kaže da je web shop na kojem je kupila i dalje aktivan, da i dalje reklamiraju “njene” tenisice, klikajući po stranici i dalje se otvaraju tekstovi puni tipfelera te je i njoj sada jasno da je bilo puno znakova koji su govorili da tu nešto ne valja. “Poslala sam i upit na tu stranicu, nikad nisam dobila odgovor sa stranice, ali jesam s nekakvih privatnih ljudi s privatnih mailova, od neke Emme i Jamesa. I opet mi je jasno da sam prevarena jer me u mailovima oslovljavaju kao da sam im neka frendica. Muko moja…”, govori nam.
Zvala je u banku i rekli da postoji mogućnost da joj vrate novac natrag ako nije dva puta autentificirala kupovinu na lažnoj web shop stranici. Ako jest, prepričava, naveli su da joj neće moći vratiti novac. “I dodali su da imaju na tisuće slučajeva sličnih prijevara i da ću malo čekati dok ne obrade moj predmet. Kartica je u međuvremenu blokirana, dobila sam novu”, kaže Zagrepčanka, prenosi Danas.hr.
Na uvid nam je dala i odgovor banke postoji li mogućnost da vrati novac. Odgovorili su joj: “Sumnja da se radi o lažnoj stranici i da Vam roba neće biti isporučena nije osnova za pokretanje reklamacije prema drugoj banci. Banka može pokrenuti reklamaciju na osnovu neisporučene robe, no prema pravilima kartične kuće, reklamaciju je moguće pokrenuti tek kada prođe rok za isporuku proizvoda. Ako rok za isporuku nije bio naveden, reklamaciju možemo pokrenuti po isteku 30 dana od datuma transakcije.”
Policija lani riješila 513 slučaja online prijevare
Naša sugovornica kaže da sada čeka da prođe taj rok. Odgovorili su joj da ako roba ne stigne, da banci pošalje potvrdu narudžbe koju je dobila na mail i sve mailove s trgovcem. “Učinit ćemo sve kako biste dobili svoj novac iako banka ne odgovara za kvalitetu/isporuku robe plaćene karticom”, navode u svom odgovoru.
No nije ona jedina koja je nasjela, policija skoro svakodnevno objavljuje slučajeve prijevara. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, lani su evidentirali 1359 računalnih prijevara, a razriješili su njih 513. Godinu ranije evidentirali su 1425 prijevara, a riješili njih 771 ili više od polovice.
Razgovarali smo s još jednom Zagrepčankom koja skoro svaki tjedan kupi nešto online. Paketići male vrijednosti stižu joj svakih nekoliko dana. “Isplati se, redovito nađem neku sitnicu koja u dućanima košta višestruko više, a online je jeftinije. Od sitnog nakita i maskice na mobitelima, do kaputa. Godinama to radim i nikad nisam imala problema. Ali jedan dan vidjela sam da su mi skinuti novci s računa, a ne znam što je to bilo. Netko mi je ukrao novac. Zvala sam banku i blokirali su karticu”, govori nam. Nastavlja da su joj u banci rekli da će joj vratiti novac, još čeka isplatu.
Iz MUP-a napominju da je nekoliko načina kako kriminalci varaju ljude i to su uglavnom vrlo slične šablone.
Navlakuša preko žice
Jedan od ciljeva je krađa identiteta koji može biti čak pripremna radnja za drugo kazneno djelo. Identitet osobe kradu na nekoliko načina, a jedan je vishing koji sliči pomalo na staru školu prijevara, koje očito i dalje funkcioniraju. Riječ je o telefonskoj prijevari kada prevaranti preko žice pokušavaju navesti žrtvu da oda svoje osobne podatke, financijske ili sigurnosne podatke, a ima toga i da nagovaraju naivne da im uplatite novac.
Tu je i “phishing” ili krađa identiteta preko maila. “Prevaranti vam šalju lažne poruke e-pošte kojima vas pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka”, navode iz MUP-a. A tu je i “smishing”, odnosno krađa identiteta SMS-om.
Jedna od takvih prijevara nedavno se širila lažna poruka o dostavi paketa Hrvatske pošte. “SMS porukama širi se lažna obavijest o nemogućnosti dostave paketa zbog nepotpunih informacija. Obavijest o nemogućnosti dostave paketa samo je jedna u nizu pokušaja prijevara koje su se pojavile u zadnjih nekoliko godina, a uključuju i lažne nagradne igre, humanitarne akcije, lažne poveznice za plaćanje i preuzimanje pošiljaka, rasprodaje neuručenih paketa te prijevare vezane uz internetske oglasnike”, izvijestili su iz Hrvatske pošte prije tri tjedna.
Glume da su direktori
No prevaranti su maštoviti pa je tu i CEO ili direktorska prijevara. “Varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa”, objašnjavaju u MUP-u.
Tu je i BEC (Business Email Compromise) prijevara ili prijevara s računima kada se varalice pretvaraju da su klijenti ili dobavljači i navode vas da se budući računi plate na drugi bankovni račun.
Kao gljive poslije kiše nižu i lažne stranice, kako web shopova – kao priči Zagrepčanke s početka priče – tako i banaka. No opasnost leži u poveznicama na takvim stranicama, a jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja financijskih i osobnih informacija. Sama stranica izgleda kao prava, a uz nekoliko malih razlika.
Tu je i stara dobra romantika kada se muljatori pretvaraju da su zainteresirani za “pravu ljubav”. “One se obično događaju na stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta”, navode iz MUP-a.
Ljubavni muljatori i lažni vojnici
Svako toliko ponovno se javi priča o još jednoj prevarenoj ženi koja je nasjela na slatkorječivo časnika i vojnika koji ju je uvjeravao u ljubavnu romansu. Tako je bilo s Crikveničankom koja je potkraj 2022. dobila kaznenu prijavu i dug od 930 tisuća kuna. I ona se “zaljubila” u nepostojećeg američkog časnika te je posuđivala novac od poznanika i u banci kako bi platila paket, poštarinu i carinu. Obećao je da će paket zajedno otvoriti kad dođe i kad se upoznaju uživo.
Ni ljubavi ni novca nije bilo.
No tu su i investicijske prijevare te prijevare u online kupovini. Iz MUP-a kažu da se ljude navede da misle da su na tragu pametnog ulaganja… ili daju izvrsnu lažnu online ponudu.
I da ne biste pomislili da možete postati laka meta samo ako nešto kupujete, može se dogoditi i obrnuta situacija jer je bilo slučajeva kada bi netko prodavao predmete male vrijednosti preko oglasa na internetu, pa svejedno ostao bez novca.
I ako prodajete nešto, možete ostati bez novca
“Kriminalac u tom slučaju kontaktira prodavača i navodi ga da je poslao dostavljača da preuzme paket za dostavu, da je već uplatio za predmet i trošak dostave internetskom oglasniku ili dostavljaču ili pak da ima namjeru uplatiti prodavaču troškove na bankovni račun. Žrtvi šalje phishing link (poveznicu) koja ga preusmjerava na lažnu web stranicu npr. koja po grafičkom dizajnu podsjeća na web stranicu Hrvatske pošte, gdje se žrtvi otvara prozor za autorizaciju plaćanja bankovnom karticom. Misleći da plaća dostavljaču, žrtva zapravo svoje povjerljive bankovne podatke šalje počinitelju i tako ostaje bez novca”, otkrivaju još jedan način prijevare iz MUP-a.
S obzirom na to da je sve više ovakvog oblika kriminala, u policiji su se specijalizirali i stručnjaci za kibernetički kriminalitet zato svaki oblik prijevare ili samo pokušaj treba prijaviti.
“Savjetujemo građanima da nikome ne daju svoje korisničke podatke i lozinke niti ih upisuju na sumnjivim internetskim stranicama. Ako su to učinili, potrebno je odmah promijeniti lozinku koja se odnosi na određeni korisnički račun. Ako identičnu lozinku koriste i za druge korisničke račune i internetske usluge, potrebno je odmah promijeniti i te lozinke”, savjetuju iz MUP-a.
No bilo je i slučajeva kada bi netko u računalo ubacio zloćudni program koji kriptira podatke žrtve i onemogući pristup podacima. Zauzvrat raži novac kako bi “povratio” pristup računalu. Iz MUP-a navode da se pomoć može potražiti na OVOJ poveznici na kojoj se nalazi alat pod nazivom “KRIPTO ŠERIF”, koji omogućuje da na jednostavan način učitate kriptirane datoteke.
“To će nam omogućiti provjeru postoji li dostupno rješenje za dekripciju te, ako postoji, dobit ćete upute o načinu na koji možete pristupiti vašim podacima”, navode u MUP-u.
Kao topli savjet daju i da se investira u antivirusni softver na sve uređaje koji se spajaju na internet. “Ima jako dobrih besplatnih alata koji će vas zaštititi od virusa, malware-a i trojanaca. Osigurajte mobitele i tablete lozinkama, PIN-ovima ili biometrijskim podacima poput otisaka prstiju”, daju savjet više.
U okviru kampanje izrađena je internetska stranica “WEB HEROJ” koja sadrži savjete za građane i tvrtke i podatke o mogućnostima prijave kaznenih djela policiji.
I savjet za našu čitateljicu – ne treba kupovati na sumnjivim stranicama i ne nasjedati na rasprodaje i kupovinu koja zvuči predobro.