Životni vijek kod nas je među 8 najgorih u Europi pa smo pitali dugovječne Bedekovčane koji su njihovi recepti. Kažu nam – od dugog hodanja do druženja s prijateljima. Znanstvenik Radman, pak, savjetuje: ‘Duboko disanje 5-6 puta na dan, pijuckanje vode’
Zašto ljudi na sjeveru Hrvatske u prosjeku žive 10 godina manje nego u Madridu, odnosno niti 76 godina.
Bedekovčani su nam ispričali svoje teorije. “Možda je nešto u zraku”, kaže Ivan Tretinjak, dok Damir Futak misli da je pitanju hrana: “Mi u Zagorju dosta konzumiramo svinjetinu, onda je to drugačije.”, izvještava Ana Trcol za Danas.hr.
Marija Mardešić, također iz Bedekovčine, ima sasvim drugo mišljenje pa na pitanje čini li joj se da ljudu u njihovu mjestu dulje žive, iskreno odgovara: “Ne, manje!”
Verica Belužić otkriva zdravstvene detalje: “Tu, neki krajevi koje ja poznam, recimo ispod Ivančice, imaju visoki tlak, pa ljudi onda često… jel.”
Marija Mardešić i Verica Belužić dijele s nama svoje životne mudrosti. Treba izbjegavati stres i puno raditi i družiti se. Mariju smo pitali za godine…
“Sada sam u 80. Recept za dugovječnost? Pa rad!”, odgovara Marija.
Verica također otkriva stajnu dugog života: “Ako meni sarma smeta, onda je neću ni kuhati ni jesti i preživjet ću i bez nje, jel’ tako? Treba uredno živjeti i biti okružen ljudima, pozitivom, pozitivnim energijom. Družiti se, ići među ljude, ne zatvarati se u svoja četiri zida. I uredno živjeti.”
I Dragica prkosi statistici. Malo je ozlijedila koljeno, pa treba štap, ali i dalje svaki dan hoda.
Kaže nam: “Imam 84. Savjet za dugovječnost? Puno hodanja! Družiti se!”
Ako je u tome ključ, na moru se više druže. Jer Hrvati žive najdulje na Jadranu. Tamo je očekivani životni vijek čak 2 godine duži nego na sjeveru Hrvatske. Kada gledamo cijelu Hrvatsku – prosječni očekivani životni vijek iznosi 76,7 godina.
Najmanji je Panonskoj i Sjevernoj Hrvatskoj – 75,2 i 75,8 godina. U Zagrebu i na moru živi se dulje od prosjeka – 77,8 i 77, 9 godina.
Irena Švenda nutricionistkinja pojašnjava što sve utječe na dugovječnost: “Prehrana ima utjecaj i to veliki. Nekako smo zaboravili ona svoja autohtona jela, koja su bila sa žlicom, variva, bez obzira koje područje gledamo – jesu li to maneštre ili variva ovdje na kontinentu, grah varivo, repa varivo…”
Najdugovječniji Europljani su Španjolci, Šveđani Luksemburžani i Talijani. Svi oni imaju dulji očekivani životni vijek od prosječnog Europskog koji prelazi 80 godina.
Najgore je u Latviji, Rumunjskoj i Bugarskoj jer tamo se živi kraće. Zašto Hrvatska nije pri vrhu poput drugih mediteranskih zemalja, pitali smo genetičara i molekularnog biologa.
A što o ovoj temi kaže Miroslav Radman, genetičar i molekularni biolog? “Ako gledamo stogodišnjake, nema ništa zajedničko. Među njima ima i pušača i alkoholičara, ništa nema zajedničko što bi se moglo izvući. Ne možemo još sada, znanost nam nije dovoljno jaka da razumijemo zašto Hrvatska nije na razini Španjolske”, govori Radman.
A kako dodati još koju godinu, savjete su nam podijelili Bedekovčani i stručnjaci. “Duboko disanje 5, 6 puta na dan, baš onom jednostavnom orijentalnom tehnikom to se zna kako se radio i pijuckanje vode”, savjetuje Radman.
“Puno spavanja”, recept je koji daje Ivan Tretinjak iz Bedekovčine. “Više povrća i voća, manje mesa”, kaže Marija Mardešić. “ja se ničeg ne držim, dok ide, ide”, govori nam Petra Garčec. Prema podacima, doduše, ne ide predugo, izvještava Ana Trcol za Danas.hr.