Jasno je kako Vlada želi ljude od povjerenja na čelnim funkcijama, ali isto tako je jasno kako su javni natječaji za određenu funkciju sve češće stvar formalnosti.
U zadnjih nekoliko mjeseci pratimo zanimljive rasplete koji su povezani s poslovanjem državnih tvrtki, a afere često skrenu pažnju na to koliko vodeći ljudi firmi zarađuju. Stručnjaci i analitičari kažu kako visine primanja menadžerskog kadra nisu uvijek opravdane uspješnim poslovanjem, pišu Vijesti.hr
U Hrvatskoj je javna tajna kako politika kroji listu onih koji predvoditi državne firme, iako se konstantno upozorava da pozicije menadžera trebaju biti odvojene od politike, pa se tako ne bi trebali čuditi kako više od pola imovinskih kartica odnose se upravo na stranačke ljude, piše Slobodna Dalmacija.
Jasno je kako Vlada želi ljude od povjerenja na čelnim funkcijama, ali isto tako je jasno kako su javni natječaji za određenu funkciju sve češće stvar formalnosti.
“Koalicijski partneri sve dogovaraju, to je standard. Drugačije ne ide, ne može se od toga uteć”,rekao je prije nekoliko dana o javnim natječajima Željko Kerum na javnoj televiziji, a njegova izjava postala je hit među građanima, budući da se do Kerumova izlijetanja to baš i nije javno priznavalo.
Većina ih ipak ima stranačku iskaznicu
Nije neka tajna u Lijepoj našoj kako većina vodećih ljudi javnih tvrtki posjeduju stranačku iskaznicu, a trenutačno u tome pobjeđuje Hrvatska demokratska zajednica.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković je među većinom, a prima plaću od 20.430 kuna neto, odnosno 41.487 kuna u bruto iznosu, nakon njega to je i predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić koji prima plaću od 21.190 kuna neto, odnosno 33.273 kune bruto. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić ima plaću 29.500 kuna neto, odnosno 43.236 bruto dok predsjednik Uprave Hrvatske pošte Ivan Čulo prima 29.314 kuna, bruto se za njega izdvaja 47.144 kune.
Nakon afere JANAF Stjepan Adanić postao je novi predsjednik uprave JANAF-a, ali njegova plaća nije navedena u imovinskoj kartici. Međutim prije nekoliko mjeseci naznačeno je kako ima plaću od 25.900 kuna u neto iznosu.
Predsjednik Uprave HAC-a Boris Huzjan je prijavio mjesečna neto primanja u iznosu od 23.780 kuna, odnosno 39. 493 kune bruto, a predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić ima plaću od 22. 958 kuna neto, odnosno 39.383 bruto.
Nešto nižu plaću ima prvi čovjek Jadrolinije David Sopta od 19.270 kuna mjesečno, odnosno za njega se izdvaja 29.628 kuna u bruto iznosu dok direktor Plovputa Mate Perišić prima 27.455 kuna, što je 44.662 u bruto iznosu.
Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prometa Željko Ukić, koji nema stranačku iskaznicu, ima plaću od 22.344 kune, odnosno 39.665 kuna bruto, a ni predsjednik Uprave HŽ-a Infrastrukture Ivan Kršić nema stranačku iskaznicu te prima plaću od 22.138 kuna neto, to jest 43. 617 u bruto iznosu.
Člansku iskaznicu nemaju ni Jasmin Bajić, a ni Mate Botica. Bajić je predsjednik Uprave Croatia Airlinesa i ima mjesečnu neto plaću od 24.602 kuna (44.571 kunu bruto), a Botica koji je član uprave “Odašiljača i veza” ima plaću 23.044 kune neto, odnosno 36.202 bruto. Obje tvrtke su u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske.
Još malo cifri od kojih će vam se zavrtiti u glavi
Predsjednik Uprave Narodnih novina Zlatko Hodak svakog mjeseca dobije 21.576 kune, što znači da je bruto iznos njegove plaće 35. 435 kuna. Prvi čovjek Hrvatske lutrije Mario Musa zaradi 23.309 kuna neto (35.157 kuna bruto).
I dok čelni ljudi većine državnih agencija imaju plaću od 15 do 17 tisuća kuna neto, ima i iznimki. U ovom slučaju to je predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman koji za svoju dužnost prima plaću od 32.036 kuna u neto iznosu, odnosno 50.579 bruto.
Ravnatelj Direkcije za korištenje službenih zrakoplova Ivan Klanac zarađuje 30.054 kune (50.603 bruto), dok nešto manje od njega zarađuje predsjednik uprave Croatia banke d.d. Danijel Luković koji prima plaću od 25.191 kunu neto (37.000 bruto). Predsjednik uprave Agencije Alan Ivica Nekić zarađuje 23.000 kuna neto, odnosno 33.000 bruto, a prvi čovjek Plinacra direktor Ivica Arar ima primanja od 24.309 neto, to jest 41.029 bruto. predsjednik Uprave “Pleter – usluga” Marijan Mareković zarađuje 22.149 kuna u neto iznosu (34.694 bruto).
Na popisu se našao samo jedan SDP-ovac, glavni čovjek “Agroduhana” Slobodan Perić koji zarađuje samo 9019 neto, odnosno 13.221 kunu bruto.
Žene primaju znatno manje plaće
Predsjednica Uprave “Borova” Gordana Odor prima značajno manju plaću, 17.889 kuna (29.128 kuna bruto). Direktorica “Brijuni Rivijera” Sanja Bežan prima ravno 14.000 kuna (22.095 bruto). Direktorica Nacionalne Veletržnice d.d. Maja Kosmina ima najnižu plaću u iznosu od 7400 kuna neto, odnosno 11.000 kuna bruto.
Svakako vrijedi naglasiti kako dio navedenih tvrtki plaće za radnike osigurava iz poslovnih prihoda, što znači kako nisu svi korisnici državnog proračuna. Međutim kod plaća direktora javih poduzeća ima puno nelogičnosti,a struka kaže kako je to odraz neuređenosti stanja u javnom sektoru.
Premijer i predsjednik nemaju najveće plaće u Hrvatskoj
“Javna poduzeća najprije treba depolitizirati i profesionalizirati, a nagrađivanje bi trebalo ovisiti o učincima i rezultatima rada. Tamo gdje se može, trebalo bi i privatizirati, odnosno država bi se trebala riješiti onoga što privatni sektor može bolje raditi. Dakako, privatizacija nije jamstvo uspjeha, to je težak i zahtjevan proces, no vjerujem da smo to ranije napravili kako treba, da bi u brodogradnji ili željezničkom prometu bila bolja situacija “, kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije, citirajući bivšeg britanskog premijera Gordona Browna, koji je izjavio kako društvu treba petstotinjak godina rada kako bi napredovalo i bilo spremno na značajne demokratske promjene.
“Sve je to proces odrastanja društva, čime ne branim stvari koje su u privatizaciji napravljene pogrešno. Ne smijemo više ponavljati iste pogreške, a ključ uspjeha je i u depolitizaciji. Smatram kako su otpori ljudi koji gube u tom procesu jači od naših javnih interesa koji su raspršeni”, kazao je Bejaković.
Čisto radi usporedbe, plaće čelnika, odnosno viceguvernera i guvernera Hrvatske narodne banke. Guverner HNB-a Boris Vujčić prima 43.527 kuna neto (62.292 bruto), dok viceguverneri primaju između 33 i 40 tisuća kuna neto. Iznimka je viceguverner Slavko Tešija, koji prima čak 45.767 kuna neto, odnosno 68 989 u bruto iznosu.
Međutim, na čudo svih, predsjednik Zoran Milanović prima plaću od 25.174 kune neto, odnosno 41.060 bruto, a premijer Andrej Plenković mjesečno zarađuje 22.148 kuna (34.550 kuna bruto).