Osječko baranjska županija nije Kina, a čini se da sličnosti s Kinom, koja ima najviše rudnika zlata na svijetu, mogli imati naši susjedi
Cijelu je regiju zahvatila zlatna groznica. Već tjednima se priča o rudnicima zlata u Srbiji, Aleksandar Vučić se hvali da imaju jedno od 100 najvećih nalazišta zlata na svijetu, kopa se na sve strane.
A evo nekidan i iz Bosne i Hercegovine stiže vijest da je zlato nađeno kod Jajca i da imaju što nemaju najbogatiji rudnici na svijetu.
I dok se susjedi hvale da se kao Baja Patak odnosno Scrooge Mc Duck ili kako se to sada ispravno zove Ujak Tvrdica kupaju u zlatu – naša ekipa se zapitala: što je s Hrvatskom i gdje je naše zlato?
Utrka za zlatom
„Srbija ima zlata za pola Europe“; „Pod zemljom leži 35 milijardi eura“ – samo su neki od naslova portala iz Srbije koju tjednima trese zlatna groznica. Nalazište u Žagubici jedno je od najvećih ikad otkrivenih na ovim prostorima. Toliko veliko, šale se neki, da će zbog njega Srbija postati Švicarska pa čak i zaboraviti na Kosovo.
“Našli smo prema prvim preliminarnim izvještajima… Vrše se tu dodatne provjere, ali jedan od prvih sto, a možda i bolje”, kazao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
I u susjednoj Bosni i Hercegovini utrka za zlatom. Krče se šume, bušilice rade punom parom. Na području malene općine Jezero kod Jajca – australska kompanija pronašla je tri bušotine i potencijalnu zlatnu žila. Ispitivanja su tek krenula, ali lokalni političari već zbrajaju zaradu.
“Bilo je i poziva prijatelja koji se šale – ostavi kilogram dva zlata i tako..”, kazala je načelnica općine Jezero Snežana Ružičić.
Jesu li priče o golemim rudnicima zlata prenapuhane ili će Srbija i BIH uskoro postati moderni El Dorado – upitali smo stručnjake.
‘U Srbiji goleme količine rezervi i goleme količine rude’
Profesorica Šoštarić vrlo je skeptična u vezi BIH, no ono što je pronađeno u Srbiji, kaže, pravo je bogatstvo.
“To su goleme količine rezervi i goleme količine rude koja bi se eksploatirala. Kompanija je objavila preliminarne rezerve koje su ogromne i vrijednost sirovine, ne vrijednost ležišta da se razumijemo, nego sirovine se mjeri u milijardama eura”, kazala je Sibila Borojević Šoštarić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.
Hoće li se na kraju izvući sav taj novac, ovisi o ulaganjima, metodama kopanja, duljini eksploatacije. Rudarenje zlata skup je posao, da bi se puno zaradilo, mora se puno i uložiti. Stotine milijuna eura i godine kopanja. Problem kod velikih rudnika je i što smetaju lokalnom stanovništvu, već je to sad slučaj u BIH.
U Hrvatskoj takvih problema nema zato što nema ni zlata. Nešto malo pronađe se u rijekama u Međimurju, tu i tamo koji grumen, ali nedovoljno i neisplativo.
“Geologija Hrvatske je potpuno drugačija. Geološku podlogu kakvu ima Bosna i Srbija mi nemamo odnosno imamo vrlo vrlo duboko”, kazala je Borojević Šoštarić.
“Nažalost nije nam nitko bio tko je pronašao nekakvo zlato u rijeci, ali bilo je puno onih koji su pronašli nekakvo zlato u staroj kući nekakvo zlato koje su vlasnici te kuće ostavili prije tko zna koliko desetljeća”, kazao je stručnjak za zlato Josip Kokanović.
U Hrvatskoj se dakle nitko neće obogatiti kopanjem, ali ako zlatom trguje – hoće.
“Ja se iskreno nadam da će se ta nalazišta koja su otkrivena u regiji pokrenuti i da ćemo imati bogate susjede. Jer ako su susjedi bogati – bogat sam i ja”, dodaje Kokanović, izvještava Borko Brunović za RTL Danas.hr.
I tako je BIH i Srbiju uhvatila zlatna groznica kao Kaliforniju prije 175 godina. Domaće stanovništvo tada se nije previše obogatilo – vrhnje su pobrali velike rudarske tvrtke i trgovci. Hoće li ovaj puta biti drukčije?