Statistika istraživanja daje poražavajući rezultat: 9,43 posto globalnih smrtnih slučajeva pripisuje se hladnim i vrućim temperaturama
“Ovo je prvo istraživanje koje donosi globalni pregled smrtnosti zbog neoptimalnih temperaturnih uvjeta između 2000. i 2019. godine, najtoplijeg razdoblja od predindustrijske ere”, kaže epidemiolog okoliša Yuming Guo sa Sveučilišta Monash u Australiji.
“Što je najvažnije, koristili smo osnovne podatke o 43 zemlje na pet kontinenata s različitim klimatskim uvjetima, socioekonomskim i demografskim uvjetima i različitim razinama infrastrukture i javnih zdravstvenih usluga tako da je studija imala veliku i različitu veličinu uzorka, za razliku od prethodnih studija”, dodao je epidemiolog okoliša
Statistika istraživanja daje poražavajući rezultat: 9,43 posto globalnih smrtnih slučajeva pripisuje se hladnim i vrućim temperaturama. Prethodno istraživanje koje je koristilo manje sveobuhvatan skup podataka pokazalo je da ta brojka iznosi 7,71 posto, piše Science Alert.
Govorimo o 74 smrtna slučaja na 100.000 ljudi
Trenutno je oko 9 od 10 ovih suvišnih smrtnih slučajeva posljedica hladnoće, ali to će se promijeniti kako se planet bude nastavio zagrijavati. Također znamo da globalno zatopljenje dovodi do ekstremne hladnoće kao i velike vrućine.
Azija i Afrika podnijele su najveći teret smrtnih slučajeva povezanih s prehladom, s prosjekom svake godine od 2,4 milijuna, odnosno 1,18 milijuna smrtnih slučajeva.
Što se tiče smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, najviše je došlo iz Azije (224.000) i Europe (178.700). Europa je bila jedini kontinent na kojem su smrtni slučajevi povezani s hladnoćom i vrućinom bili viši od globalnog prosjeka.
Sveukupno, smrtnost povezana s klimom smanjila se tijekom razdoblja ispitivanja, ali trendovi su zabrinjavajući. Smrtni slučajevi povezani s hladnoćom pali su za 0,51 posto od 2000. do 2019., dok su smrtni slučajevi povezani s vrućinom porasli za 0,21 posto.
“Dugoročno se očekuje da će klimatske promjene povećati smrtnost, jer će smrtnost povezana s vrućinom i dalje rasti”, kaže Guo.
Dakle, govorimo o 74 dodatnih smrtnih slučajeva na svakih 100.000 ljudi širom svijeta. Budući da su smrtni slučajevi povezani s temperaturama trenutno jedan od 10 najvećih uzroka smrtnosti u svijetu.
Pozitivno je to što sve više podataka i bolje procjene o utjecajima klimatskih promjena mogu biti samo od pomoći, od promjena vladinih politika do pojedinačnih ponašanja.
“Zbog neizbježnosti klimatskih promjena, važno je pružiti globalni pogled na relevantni teret smrtnosti i potaknuti i razviti međuvladine strategije”, pišu znanstvenici a prenose RTL Vijesti.