Umirovljeni oficir JNA iz Kaštela krenuo je vlakom iz Beograda prema Baru posjetiti sina. Kada su u vlak ušli srpski pobunjenici i počeli odvoditi putnike s muslimanskim prezimenima, pobunio se. Više u video prilogu!
Drugi su u vlaku okrenuli glavu, ali Tomo Buzov nije. Bio je čovjek koji nije mogao šutjeti. Gledati kako ljude odvode u smrt samo zato što su druge vjere. 31 godinu nakon strašnog zločina u Štrpcima, film o nepoznatom heroju osvojio je Cannes, piše Danas.hr.
“Doći će priča o Tomi Buzovu do velikog broja ljudi što je najvažnije, najvažnije u ovom trenu”, naglašava scenarist i redatelj Nebojša Slijepčević.
A ta priča zaista je herojska. Umirovljeni oficir JNA iz Kaštela krenuo je vlakom iz Beograda prema Baru posjetiti sina. Kada su u vlak uši srpski pobunjenici i počeli odvoditi putnike s muslimanskim prezimenima, pobunio se uz riječi ‘Stanite, ljudi, šta radite, ima li u ovoj zemlji zakona?!’
“Postupio je kako bi trebao zapravo u tom vlaku s 500 ljudi postupiti svaki čovjek koji išta zna o humanosti, o čovječnosti. O zakonima pa i o ratu, ako baš hoćete. Međutim on je bio jedini, izvučen je van i likvidiran je”, prepričava povjesničar Tvrtko Jakovina.
Njegovo tijelo nikad nije pronađeno, a priča o njemu nije bila na naslovnicama sve dok prije desetak godina o zločinu i uhićenjima odgovornih nije pisao Boris Dežulović….O gnjusnom masakru te mračne 93. malo se toga znalo i pisalo. Pronađena su tek tijela četvero od 20 ubijenih civila za što je sedmero pripadnika srpske paravojske osuđeno na po 13 godina zatvora.
Iako se prije dva dana cijeli filmski svijet poklonio kratkom filmu koji govori o ultimativnom činu ljudske hrabrosti, u zemlji u kojoj se masakr dogodio, malo se toga o Tomi Buzovu zna. O njemu se ne uči u školama, nije dobio spomenik već samo zaborav, što nije nelogično s obzirom da bi aktualizacija tog masakra otvorila mnoga druga pitanja pa i o nalogodavcima ..
“U BiH to je jedan univerzalni princip. Uvijek se mnogo lakše i mnogo više se govori o vlastitim žrtvama i vrlo malo se govori o vlatitim zločinima i vlastitim zločincima – pogotovo ako to nije afirmativno”, objašnjava socijalni psiholog iz BiH, Srđan Puhalo.
Tomo Buzov heroj nije postao ni u Hrvatskoj. Sve što je dobio mala je spomen ploča u Kaštelama. Njegov je glavni problem bio što se nije se uklapao u crno bijelu sliku kakva je vladala devedesetih, objašnjava povjesničar Jakovina.
“Netko tko je bio oficir JNA od ’90 u Hrvatskoj nije mogao biti gledan pozitivno pa smo ga zato zaboravili. Čak i oni oficiri koji su se uključili u obranu Hrvatske su bili zapravo uvijek za jednu klasu lošiji, manji patrioti nego što su bilo neki drugi”, zaključuje povjesničar Tvrtko Jakovina.
I BiH i Hrvatska – desetljećima su šutjele o Čovjeku koji nije mogao šutjeti. Tomo Buzov bio je heroj i prije filma i Zlatne palme u Cannesu. Ubili su ga i ušutkali, sada će u njegovo ime itekako glasno – nastaviti govoriti i ovaj film, piše Danas.hr.