U okviru projekta Diversity Mixer koji je dio programa projekta Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture provedeno je istraživanje politika i praksi u kulturnim i kreativnim industrijama, prvo takve vrste u Hrvatskoj.
Rezultati istraživanja, objavljeni pod nazivom „Vrijeme i rizik proizvode kvalitetu; Elaborat sektorskog pristupa upravljanja različitošću u kulturnim i kreativnim industrijama Primorsko-goranske županije“, predstavljaju izniman doprinos razumijevanju različitosti unutar kulturnih i kreativnih industrija, razumijevanju stavova, neuralgičnih točaka i prijepora među samim akterima KKI područja.
Projekt Diversity mixer – politike i prakse u kulturnim i kreativnim industrijama, kroz sektorski pristup upravljanja različitošću fokusira se na različitost u kulturnim i kreativnim industrijama. Projekt je financiran kroz Program o pravima, jednakosti i građanstvu Europske unije (2014-2020) i implementira se u period od dvije godine (listopad 2018. – listopad 2020.).
Zajednički ga provode RIJEKA 2020 d.o.o. i Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, u suradnji s Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj, kao pridruženim partnerom.
Sam naziv projekta Diversity mixer, kao kuhinjski aparat upućuje na miješanje različitih jestivih sastojaka u vješto i ukusno jelo poput provedenog istraživanja koje je ambiciozno kombiniralo nekoliko metoda rada s namjerom sadržajnog i formalnog obogaćivanja tema koje se realiziraju kroz programski pravac Kuhinja projekta Rijeka 2020 – Europske prijestolnice kulture.
Osnovni ciljevi istraživačkog dijela projekta Diversity mixer bili su: ispitivanje postojećih praksi upravljanja različitošću u javnom i privatnom sektoru KKI na EU i lokalnoj razini; identificiranje njihovih funkcionalnih i manje funkcionalnih aspekata u kontekstu grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, te prijedlog promjena s ciljem adekvatnije primjene politika različitosti u okvirima KKI. U Elaboratu o sektoru KKI predočene su uporabe specifične terminologije koje koriste ispitanici i ispitanice te predstavljena kombinirana metodologija provedenih kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja.
Uz pomoć intervjua izdvojena su tri ključna aspekta poboljšanja upravljanja različitošću u okvirima KKI: prepoznavanje prepreka, sustavno njegovanje talenata, te strukturno ključno artikuliranje osnaživanja publike kako bi sâm sektor KKI mogao napredovati.
Istraživanje je provedeno u tri faze: Desk analiza praksi upravljanja različitošću na EU i lokalnoj razni, Polustrukturirani intervjui s akterima i aktericama KKI u gradu Rijeci i na području Primorsko-goranske županije i Kvantitativno istraživanje na 108 aktera i akterica KKI, u gradu Rijeci i na području Primorsko-goranske županije.
Izdvojeni zaključci proizašli iz istraživanja:
Nezavisna kultura
Djelatnici i djelatnice civilnoga sektora, kojima je tendencija svoje polje djelovanja nazivati “nezavisnom kulturom”, kao i oni koji rade u javnim kulturnim institucija, proces „industrijalizacije“ vide kao ugrožavajući, prije svega po umjetničke slobode i društvene vrijednosti. Određeni dio sugovornika i sugovornica sebe i svoj rad ne smatraju dijelom KKI zbog razumijevanja “industrije” kao “kapitalističkog” fenomena koji je u konfliktu s njihovim razumijevanjem onih aspekata “umjetnosti”, “kreativnosti” i “kulture” s kojima žele da njihov rad bude povezan.
Kolektivna proizvodnja
Sugovornici prepoznaju KKI kao fenomen koji označava širenje kreativnog i estetskog odlučivanja i djelovanja na druge, sve mnogobrojnije aspekte života u zajednici. KKI je definiran kolektivnošću proizvodnje – pojedinačno autorstvo je rijetko i uglavnom je samo dio distribuiranog rada grupe na određenom proizvodu u KKI.
Proizvod i usluga u KKI tako prestaju biti isključivo umjetnički ili, šire, kulturni objekt i aktivnost te postaju sastavnim dijelom niza dodatnih produkcijskih, komunikacijskih, poslovnih i društvenih procesa i akcija.
Posrednički proces
Neki sugovornici i sugovornice primjećuju nadmoć posredničkih procesa (administracije, menadžmenta, produkcije) nad proizvodnim procesima (autorima) u kontekstu KKI u Republici Hrvatskoj (a onda i u Rijeci i županiji), posebice vezano uz ovisnost o financiranju putem fondova EU. Ključni problem koji se pritom pojavljuje jačanje je i prevladavanje posredništva, što dalje označava standardizaciju i “pro-forma” status proizvodnje te, u kontekstu KKI, izvjestan pad kvalitete i smanjenje različitosti.
Razlika Između mlađih i starijih djelatnika/ca
Istraživanje je otkrilo razliku u razumijevanju KKI prema generacijskoj pripadnosti. Mlađi djelatnici u KKI u većini gledaju na kulturu i kreativnost kao profesionalne kontekste koji im trebaju omogućiti razvoj karijere i zaradu. Stariji djelatnici u KKI u većini slučajeva smatraju da je “umjetnost” nešto čime se treba baviti iz naklonosti i ljubavi te da su njihovi mlađi kolege previše komercijalno orijentirani. Stariji akteri i akterice, međutim, svi su redom profesionalci i žive od svojeg rada u KKI.
Preporuke
Nakon provedenih istraživanja predložene su i preporuke, a odgovor leži u pitanju – koji su sljedeći koraci koji bi producirajući trajne sadržaje, osnažili sektor kulturnih i kreativnih industrija u gradu Rijeci i na području Primorsko-goranske županije? Svakako najveći izazov je stupanj uspješnosti provedbe projekta Rijeke 2020 -Europske prijestolnice kulture kao i prikupljanje pozitivnih posljedica toga događaja.
Konferencija Diversity Mixer 12.-14.09.2019.
Dio tog nastajanja je i konferencija koja je dio programskog pravca Kuhinja organizirana u okviru projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Međunarodna konferencija Diversity Mixer, čija će osnovna tema biti upravo različitost u polju sadržaja kulturnih i kreativnih industrija, okupit će brojne znanstvenike, umjetnike i novinare od 12. do 14. rujna u Rijeci.
