Sitnih potresa bilo je i proteklih desetljeća, no uglavnom su prolazili neopaženo
”Ne možemo reći kad će ova serija potresa završiti – njen kraj možemo proglasiti tek naknadno. Kad i završi, to ne znači da u ovom konkretnom epicentralnom području koje se aktiviralo u ožujku potresa neće biti’’, piše u objavi seizmologa na Facebooku.
Nakon snažnog potresa koji je Zagreb i širu okolicu pogodio 22. ožujka, zabilježeno je još više od tisući slabijih podrhtavanja tla. Građani sada osjećaju svako manje podrhtavanje, što je razumljivo.
Seizomolozi im na pitanje: “Kada će potresi prestati?”, redovito daju isti odgovor: ”ne zna se”.
A da bi umirili građane i dali im do znanja da je ovo seizmički aktivno područje na kojem naprosto treba živjeti s učestalim, srećom posve blagim podrhtavanjima tla, na Facebooku su objavili i animaciju koja se može pogledati OVDJE.
Kraj potresa se može znati tek kada završe
U toj su animaciji dali pregled svih potresa jačih od 1 stupanj po Richteru koji su se dogodili od 2008. do 2018. godine, a usto su objavili i kartu na kojoj su manjim ili većim točkama, ovisno o magnitudi podrhtavanja, označena mjesta na kojima je u tom razdoblju podrhtavalo tlo. Prenosimo i objavu seizmologinje Ive Dasović uz spomenjutu animaciju na Facebooku.
”Mnogi nas pitaju kad će ovi potresi prestati. Nažalost, odgovor nije onakav kakav bi ljudi htjeli čuti. Ne možemo reći kad će ova serija potresa završiti – njen kraj možemo proglasiti tek naknadno. Kad i završi, to ne znači da u ovom konkretnom epicentralnom području koje se aktiviralo u ožujku (otprilike između Šestina i Čučerja) potresa neće biti! Naime, vrlo slabih potresa bilo je i prethodnih godina i to baš u tom istom području.
Na slikama možete vidjeti potrese M > 1.0 u razdoblju između 2008. i 2018. godine. S tim da postoji vjerojatnost da poneki sitni potres nismo mogli locirati jer se hrvatska mreža seizmografa kroz to vrijeme razvijala i unaprijeđivala (zagrebačka seizmografska mreža uspostavljena je nešto kasnije). Ista stvar prikazana je i na ovoj gif-animaciji, samo kao prikaz po godinama.
Dakle, (vrlo) slabi potresi nisu nešto što će u potpunosti prestati, no trebali bi se razrjediti. Sitnih potresa bilo je i proteklih destljeća, no uglavnom su prolazili neopaženo ili se mislilo da je prošao kamion ili propuh zalupio vrata ili nam se učinilo. Neki su sigurno i dobro prepoznali o čemu se radi, ali nisu tome pridavali veću pozornost. Sad smo istraumatizirani ožujskim glavnim potresom, svaki trenutak iščekujemo novi, pa smo i prolazak kamiona i propuhom zalupljena vrata skloni opisati potresom. Samoizolacija zbog koronavirusa uopće nam nije pomogla po tom pitanju – dapače: nismo se mogli baviti svojim uobičajenim poslovima, a i sve je utihnulo (npr. promet) i otvorilo prostor boljoj percepciji potresa. Nažalost, potresima se moramo prilagoditi jer oni nama sigurno neće”, stoji u objavi u Facebook grupi “Zagrebački potres 2020 – vaše info za seizmologe”.
Vijesti.hr
