Gradskom vijeću Grada Rijeke upućen je prijedlog rebalansa proračuna za 2020. godinu, kojim se predviđa smanjenje planiranih prihoda za 193,1 milijuna kuna, a rashoda za 136,8 milijuna kuna.
Prijedlog prvih izmjena i dopuna Proračuna Grada Rijeke za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu na gradonačelnikovom kolegiju pojasnio je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, ističući kako je osnovni razlog za donošenje prvog rebalansa opći ekonomski pad uzrokovan pandemijom koronavirusa.
Epidemija koronavirusa utjecala na značajno smanjenje gradskog proračuna
S jedne strane, prihodi proračuna Grada Rijeke smanjeni su zbog Vladinih mjera pomoći gospodarstvu pogođenom uvođenjem protuepidemijskih mjera. Donesene su mjere kojima je odobrena obustava, odgoda ili potpuno oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak, spomeničke rente i turističke pristojbe.
S druge strane, riječki je gradonačelnik istovremeno gotovo svakodnevno donosio zaključke vezano za mjere pomoći iz djelokruga gradske nadležnosti svima koji su pogođeni pandemijom. Mjere su se odnosile na odgodu ili potpuno oslobađanje od plaćanja gradskih prihoda (zakupnina za poslovne prostore, komunalna naknada, komunalni doprinos, naknada za uporabu javnih gradskih površina, zatezne kamate). Donesene su i odluke o neplaćanju roditelja za boravak djece u vrtićima i osnovnim školama.
Zbog svih tih razloga, gradski je proračun pretrpio ogromne gubitke na prihodovnoj strani: porez na dohodak smanjen je za 40,6 milijuna ili 12,2%, porez na promet nekretnina za 10,2 milijuna kuna ili 31,7%, a porez na potrošnju za 1,5 milijuna kuna ili 50%. Prihodi od prodaje zemljišta su pali za 9,2 milijuna kuna ili 41,4%, a prihodi od pomoći za 21,0 milijun kuna ili 9,6%.
Kad govorimo o različitim naknadama koje uplaćuju građani ili poduzetnici, prihodi od komunalne naknade su smanjeni za 7,9 milijuna kuna ili 7,1%, od komunalnog doprinosa za 14,9 milijuna kuna ili 56,0%, od zakupa poslovnog prostora za 14,6 milijuna kuna ili 22,6%, od naknade za uporabu javnih gradskih površina za 2,0 milijuna kuna ili 24,9%, a od spomeničke renta za 3,8 milijuna kuna ili 41,3%.
Prihodi vs. rashodi – razlika će se namiriti iz prenesenih sredstava iz prethodnog razdoblja
Ukupno smanjenje prihoda i primitaka iznosi 193.214.999, odnosno 14,6% u odnosu na početni proračun te bi sada iznosili 1.125.667.109 kuna. Rashodi i izdaci se predlažu u iznosu od 1.146.400.000 kuna, što predstavlja smanjenje za 136.840.000 kuna, odnosno za 10,7% u odnosu na početni proračun. Razlika između prihoda i primitaka i rashoda i izdataka u iznosu od 20.732.891 kuna uravnotežuje se prenesenim sredstvima iz prethodnog razdoblja.
Učešće vlastitih sredstava Grada u ukupnim konsolidiranim proračunskim sredstvima iznosi 79%, dok se 21% odnosi na vlastita sredstava proračunskih korisnika.
Pokriće manjka proračuna koje je bilo planirano početnim proračunom u iznosu od 35.385.000 kuna, rebalansom se ne planira. U uvjetima općeg pada prihoda nije bilo moguće osigurati višak tekućih prihoda kojima bi se mogao podmiriti manjak iz prethodnih godina.
Ovim Rebalansom proračuna mijenja se samo Proračun za 2020. godinu, a projekcije proračuna za 2021. i 2022. godinu se ne mijenjaju.
Smanjenje rashoda za kapitalne projekte, projekt EPK, sredstva za protokol i pokroviteljstva
Rebalansom je bilo nužno izvršiti velika smanjenja rashoda kako bi se proračun uravnotežio s padom prihoda.
Tako su uslijed pandemije i pada prihoda, i Grad i država su morali smanjiti sredstva za financiranje programa Rijeka – Europska prijestolnica kulture. Osim toga, same epidemiološke okolnosti koje nalažu socijalnu distancu i ograničavaju okupljanje većeg broja ljudi, utjecale su na smanjenje broja programa i aktivnosti koji se mogu provesti u novim okolnostima. U brojkama, rashodi za program se Rebalansom planiraju u iznosu 45.556.393 kuna (ukupan iznos programa koji provode TD Rijeka 2020 s partnerima i ustanove u kulturi), što je smanjenje za 22.670.297 kuna ili za 33,2% u odnosu na početni plan.
Epidemiološke mjere utjecale su i na smanjenje programa ustanova u kulturi, kao i smanjenje broja treninga i natjecanja te su zbog toga na tim stavkama i smanjeni rashodi. Zbog smanjenih prihoda u manjem se obimu financiraju i projekti iz sredstava spomeničke rente, a smanjeni prihodi od komunalne naknade utjecali su na smanjenje programa održavanja komunalne infrastrukture.
Za pojedina kreditna zaduženja u ovoj godini će se izdvojiti manje od planiranog, jer je ugovoren poček otplate, smanjeni su rashodi za službena putovanja i stručno usavršavanje, nabava vatrogasnih vozila odgođena je za 2021. godinu, a postignute su i uštede na stavkama protokola, manifestacija i pokroviteljstava i sl.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (kapitalni rashodi) planiraju se u iznosu od 259.223.113 kuna što predstavlja smanjenje za 62.311.213 kuna, odnosno 19,4% u odnosu na početni plan. Rebalansom se predlažu smanjenja rashoda kod pojedinih investicija koja nisu direktno uvjetovana pandemijom, ali su ipak nove okolnosti poslovanja utjecale da se dinamika u pojedinim slučajevima usporila te će očekivana realizacija do kraja godine biti manja od prvotno planiranih iznosa. Radi se o pojedinim EU projektima, kao što su Interpretacijski centar prirodne baštine, izgradnja sortirnice u Mihačevoj dragi, Poslovna zona Bodulovo, Knjižnica u kompleksu Benčić i brod Galeb. Dok se kod ovih projekata samo usporila realizacija, od nekih se projekata moralo zbog smanjenih prihoda odustati.
Rashodi za zaposlene povećani zbog povećanja plaća zaposlenim u osnovnim školama
Rashodi za zaposlene u gradskoj upravi i gradskim ustanovama planiraju se u iznosu od 389.043.756 kuna i veći su za 3.184.420 kuna ili 0,8% u odnosu na početni plan.
Na povećanje rashoda za zaposlene utječe povećanje rashoda za zaposlene u osnovnim školama koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna. Rebalansom se povećavaju za 3.867.580 kuna zbog povećanja koeficijenata za obračun plaća i ostalih materijalnih rashoda temeljem važećeg Kolektivnog ugovora na razini države za zaposlene u osnovnim i srednjim školama.
Od ukupnih rashoda za zaposlene, iznos od 69,8 milijuna kuna (18%) se odnosi na rashode za zaposlene u gradskoj upravi, dok se iznos od 319,3 milijuna kuna (82%) odnosi na rashode za zaposlene kod proračunskih korisnika. U ukupnom iznosu rashoda za zaposlene, iznos od 172.974.540 kuna planiraju proračunski korisnici iz svojih prihoda.
Smanjeni programi javnih potreba u sportu i tehničkoj kulturi
Pored prijedloga rebalansa proračuna, na kolegiju je usvojen i niz pratećih dokumenata. Gradskom su vijeću tako upućene izmjene Programa javnih potreba u sportu za 2020. godinu, koje su smanjene za 1.986.258 kuna ili 14,15% te plan sada iznosi 12.048.742 kn te izmjene Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi za 2020. godinu, koji ostaje na istoj razini kao i prije, samo što se unutar plana preraspodjeljuju sredstva.
Zbog smanjenja prihoda od spomeničke rente za 3,8 milijuna kuna, a nakon što je Vlada donijela odluku da se do 21. srpnja obustavi obveza plaćanja ove naknade, pripremljen je prijedlog izmjena i dopuna Plana raspodjele sredstava spomeničke rente za 2020. godinu.
Sredstva za Program građenja komunalne infrastrukture za 2020. godinu smanjena su za 5.039.446 i sad iznose 56.915.200,00 kuna.
Umjesto planiranih 87.828.000,00 kn za realizaciju Programa održavanja komunalne infrastrukture u za 2020. godinu predlaže se 72.184.500,00 kn, što je smanjenje planiranih sredstava za 15.643.500,00 kn ili 17,8%. Program građenja komunalne infrastrukture za 2020. godinu smanjen je za 5.039.446,00 kuna i sada iznosi 61.954.646,00 kuna.
Izmjenom Odluke o načinu financiranja vijeća nacionalnih manjina i Predstavnice češke nacionalne manjine za Grad Rijeku u 2020. godini predlaže se smanjenje rashoda za 147 tisuća kuna ili 23%.
