S gospođom koja je preboljela koronavirus u prvom valu, te s dr. Vikicom Krolom, predstavnicom liječnika obiteljske medicine, razgovarali smo o tretmanu građana koji su preboljeli virus u zdravstvenom sustavu
Prije nekoliko dana europski mediji objavili su rezultate istraživanja nad oboljelima od koronavirusa u Austriji. Izvorno ih je objavio Reuters, a prenijeli su ih i hrvatski mediji. Utvrđeno je, primjerice, da je šest tjedana nakon otpuštanja iz bolnice 88 posto pacijenata još uvijek imalo tako oštećena pluća da se na CT-snimkama činilo kao da se unutra nalaze komadići stakla, piše Đurđica Klancir za Net.hr.
A kakva je situacija u Hrvatskoj? Stožer još uvijek, iz dana u dan, objavljuje gole brojke, statistike o oboljelima i onima koji su ozdravili. U “rubrici” izliječeni sada se već radi o brojci većoj od devet i pol tisuća građana Hrvatske.
Ali o njima ne znamo gotovo nikakvu analitiku: kakva su njima pluća nakon šest tjedana, koliko njih se susrelo s problemom opadanja kose, kako se nose s kroničnim umorom ili reakcijama sredine. Ovisimo o pojedinačnim ispovijestima osoba koje su ozdravile i koje su prihvatile s javnošću podijeliti svoju osobnu priču.
No, je li Ministarstvo zdravstva pokrenulo kakvu akciju za obradu podataka, provodi li neki od Zavoda istraživanje? Hoćemo li i mi u Hrvatskoj dobiti u nekom trenutku ozbiljno obrađene podatke o tome što se događa s građanima koji su preboljeli koronavirus, s lakšim ili težim simptomima?
Sugovornica Net.hr-a, gospođa iz Zagreba, uhvatila je koronavirus u onom prvom valu, sredinom ožujka i prošla je cijeli sustav borbe protiv koronavirusa u Hrvatskoj. No, sudeći prema njezinu iskustvu, sustav se “isključuje” nakon što su dva ponovljena kontrolna testiranja pokazala negativan rezultat.
‘Sustav nije posve umrežen…’
Zbog svog posla ona puno putuje te je i sredinom ožujka bila na službenom putu; vraćala se avionom iz inozemstva i bila spremna na propisanu dvotjednu izolaciju, no, pretpostavlja da je “kobna” bila gužva na aerodromu – nekoliko sati tiskalo se dvjestotinjak osoba da bi ispunilo formular epidemioloških službi.
Nakon povratka s aerodroma odmah se zatvorila doma u samoizolaciju, a kada je nekoliko dana kasnije dobila glavobolju nazvala je broj epidemiologa s formulara, a upućena je na testiranje u bolnicu “Dr. Fran Mihaljević” nakon što je dobila temperaturu i počela kašljati. Bili su to dani kada je Zagreb prodrmao potres, ledeno hladno, čekala je dva sata pred šatorima za testiranje.
“Nije bilo ugodno, ali svi epidemiolozi, i cjelokupno osoblje s kojima sam kontaktirala – doista su bili iznimno ugodni, susretljivi”, prisjeća se naša sugovornica.
Sutradan, nakon testiranja, stigao je poziv iz bolnice: nalaz je bio pozitivan. Kašljala je, osjećala se slabo, ponuđen joj je dolazak u bolnicu, ali zaključak je ipak bio da su simptomi takvi da će ona nastaviti liječenje doma – naravno, u potpunoj izolaciji.
Sama je obavijestila liječnicu opće prakse, te joj je napomenuto da treba ponoviti test nakon 14 dana. Nakon dva tjedna liječnica opće prakse pokušala ju je naručiti u nadležnoj Covid ambulanti, ali nitko se nije javljao, te ju je uputila na testiranje u Zavod za javno zdravstvo “Andrija Štampar”. Nalaz je bio negativan. Bilo je to vrijeme oko Uskrsa, bilo je teško dobiti i nadležnu epidemiologinju, pa su onda zvali iz lokalne Covid ambulante, iako je ona već napravila testiranje u “Štamparu”.
I drugi rezultat testa je bio negativan, ali nalaz se diže “na ruke”, ne mogu ga slati mailom. A nalaz treba dostaviti liječnici opće prakse.
“U jednom trenutku me nazvala liječnica opće prakse, da sam još uvijek pozitivna – jer nije imala nalaz. Ukratko, osjećalo se da sustav nije posve umrežen”, kaže naša sugovornica.
No, njezino je iskustvo prije svega pozitivno, osjećala je da je cjelokupno zbrinjavanje oboljelih od koronavirusa profunkcioniralo, policija je provjeravala drži li se izolacije, Crveni križ je zvao treba li pomoć oko hrane… “Bilo je nespretnosti, i osjećalo se da nam zdravstveni sustav nije baš povezan, ali ništa što se nije moglo riješiti”, komentira gospođa iz Zagreba koja je preboljela koronavirus još u onom prvom valu.
Zašto nema kontrolnog pregleda pluća?
A poslije ozdravljenja? Ona je, naime, bila 40 dana “zatvorena doma”, s izraženim simptomima, ali ne toliko teškima da je trebalo bolničko liječenje. Bilo je to gotovo mjesec dana službenog bolovanja. Na pitanje kako se osjećala i nakon drugog testiranja koje je pokazalo da je negativna, naša sugovornica kaže – iscrpljeno. Još dugo je osjećala izniman umor.
Nas je pak zanimalo je li je netko iz sustava kontaktirao u mjesecima nakon ozdravljenja i pitao je kako se osjeća, odnosno, ima li nekih tegoba kakve nije osjećala prije preboljelog koronavirusa. No, odgovor je negativan. Nije bilo niti poziva, ili preporuke za neke kontrolne preglede nakon što je prošlo izvjesno vrijeme nakon bolesti. Primjerice, za rendgen pluća.
Sve osobe koje su preboljele koronavirus ostavile su svoje kontakte, telefone, mailove itd. na mnogim mjestima, od epidemiologa do bolnica i ordinacija opće prakse, ali po svemu sudeći – niti jedna razina zdravstvenog sustava u Hrvatskoj u ovom trenutku ne bavi se “obradom” onih koji su preboljeli, bilo da ih se upućuje na kontrolne preglede, ili da se skupljaju podaci za znanstvenu analitiku.
O tome smo razgovarali i s dr. Vikicom Krolo, liječnicom, predsjednicom Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i zamjenicom predsjednika Hrvatske liječničke komore (HLK), koja nam je potvrdila da prema njihovim ordinacijama nisu upućene nikakve upute za posebno praćenje osoba koje su preboljele koronavirus.
Dr. Krolo: Smatramo važnim pratiti oboljele dulje vrijeme
Ona sama naglašava da je sada, šest mjeseci nakon početka epidemije SARS-CoV-2 virusa, mnogo više toga poznato o bolesti Covid-19 nego na početku epidemije. Liječnici obiteljske medicine su od početka uključeni u dijagnosticiranje, liječenje i praćenje pacijenata, i svakako imaju “pregled” nad situacijom. I sami se suočavaju s time da su simptomi bolesti različiti, od pacijenata koji su pozitivni, ali uopće nemaju simptome, do onih koji imaju simptome slične virozama kao što je gripa. “Srećom, virus kod manjeg broja zaraženih pacijenata izaziva teže smetnje disanja i upale pluća koje zahtijevaju upotrebu respiratora, i koje mogu završiti smrtnim ishodom, osobito kod pacijenata koji boluju i od drugih težih kroničnih bolesti”, kaže dr. Krolo.
No, na pitanje jesu li dobili ikakve posebne upute s razine Ministarstva zdravstva ili Stožera za praćenje onih koji su preboljeli, ili zahtjev za upućivanje na obavezne kontrolne preglede, dr. Krolo odgovara negativno.
“Liječnici obiteljske medicine nisu dobili posebne upute za praćenje zdravstvenog stanja osoba koje su preboljele koronavirus, iako smatramo izrazito važnim pratiti oboljele od bolesti Covid-19 i kroz dulje vrijeme – kako bi se otkrilo ostavlja li ovaj virus posljedice na preboljele osobe, i ako ostavlja, kakve su posljedice na zdravlje zaraženih osoba”, kaže dr. Krolo u izjavi za Net.hr.
Nema obveze izvještavanja o komplikacijama
Naglašava da liječnici obiteljske medicine prate pacijente tijekom izolacije i bolesti Covid-19, ali da nemaju nikakve posebne protokole ili obvezu izvještavati o eventualnim komplikacijama koje bi mogle biti vezane uz preboljelu bolest Covid-19.
“Nije nam poznato da se formira bilo kakva baza podataka o osobama koje su preboljele Covid-19, ali smatramo da bi formiranje takve baze bilo poželjno i da bi bila važna uključenost liječnika obiteljske medicine u eventualnu mrežu, zbog praćenja i znanstvene obrade skupljenih podataka. Takva istraživanja bi svakako pomogla u daljnjem upoznavanju sa SARS-CoV-2 virusom i bolesti Covid-19, da bismo lakše mogli spriječiti širenje virusa, liječenje bolesti i prevenciju eventualnih komplikacija, i mi liječnici obiteljske medicine smatramo da bismo trebali biti dio tih istraživanja”, smatra dr. Krolo.
Upit o tome hoće li Ministarstvo zdravstva ili Stožer propisati kakve posebne mjere kontrole za osobe koje su preboljele koronavirus, te smjera li se provesti kakvo posebno istraživanje da bi se dobila i ozbiljnija analitika, odnosno prava slika o posljedicama kod onih koji su preboljeli koronavirus, uputili smo i ministru zdravstva Viliju Berošu, no do zaključenja teksta nismo primili odgovor.
Đurđica Klancir/Net.hr
