Ovogodišnji 29. rujan ostat će upamćen kao dan koji je zadao glavobolju hitnim službama i korisnicima Hrvatskog telekoma. Ipak, službe su se uspjele snaći.
Utorak je obilježio veliki pad mreže Hrvatskog telekoma (HT), problema u fiksnoj i mobilnoj mreži, zbog čega se nisu mogli uspostavljati pozivi pa je nedostupan bio broj 112, kao i mnogobrojni loklani brojevi hitnih službi 194, 192 i 193.
Suradnja s drugim interventnim službama
Hitne službe diljem Hrvatske snalazile su se na različite načine, primarno, uvođenjem alternativnih linija na koje su građani onda mogli upućivati dojave.
RTL je poslao upit županijskim zavodima za hitnu medicinu kako bi dobili uvid u situaciju koja je 29. rujna izazvala kaos u zemlji.
Prema njihovim dojavama, linije su ponovno bile uspostavljene između 16 i 18 sati, a do tada je svaka služba reagirala na svoj način, s time da dio njih nije bio zahvaćen padom mreže, no opet korisnici, ako su klijenti HT-a, nisu mogli uspostaviti poziv.
Službe su uglavnom obavijestile lokalne medije koji su proširili vijest o alternativnim linijama na koje građani mogu dojavljivati hitne slučajeve. Za neke službe, poput ZZHM-a Vukovarsko- srijemske županije, bila je ključna “suradnja s drugim žurnim službama i građanima, kako bi se svima osigurala hitna medicinska pomoć”.
Koristio se i WhatsApp
Neke službe, poput ZZHM-a Sisačko- moslavačke županije ili Požeško- slavonske županije, koriste druge operatere, a prava je sreća da hitne intervencije toga dana nisu pristizale od pacijenata koji su na mreži HT-a.
Veći dio hitnih službi dobro se snašao uvođenjem alternativnih linija, a neki su, poput ZZHM-a u Virovitičko- podravskoj županiji i od ranije imali pripremljenu kontakt liniju drugog operatera.
Zavod u Zagrebačkoj županiji dojave je zaprimao i putem WhatsApp aplikacije.
Ipak, pojedine službe priznaju da im je rad bio itekako otežan.
Pacijenti fizički dolazili prijaviti hitnoću
“Pacijenti i njihove obitelji snalazili su se na razne načine.Oni koji su aktivni na društvenim mrežama, bili su obaviješteni o broju na koji mogu dobiti hitnu medicinsku službu. Nekoliko osoba je došlo u naše prostore kako bi nas zamolili da izađemo na intervenciju prema pacijentima koje sami nisu mogli dovesti. Ne ponovilo se”, kazao je Stjepan Matošević, vršitelj dužnosti ravnatelja ZZHM-a Bjelovarsko-bilogorske županije.
Slično se dogodilo i u Istarskoj županiji gdje je bilo čak tri slučaja gdje je rodbina pacijenata došla u jednu od ispostava.
Srećom, u vrijeme gubitka mreže, nitko od pacijenata kod kojih je izvršena intervencija nije bio životno ugrožen.
Manje dojava
Međutim, neke hitne službe zabilježile su i osjetan pad broja dojava, što je očit znak da mnogi nisu mogli do njih.
“Od početka kvara pa sve do malo iz 18 sati kada je kvar bio uklonjen, zaprimljeno je samo 20 poziva na mobitele koje smo ponudili kao alternativu. To je mali broj budući da se radi o dobu dana kada je uobičajeno najveća frekvencija poziva”, kazao je Davor Vukobrat, ravnatelj ZZHM-a Primorsko- goranske županije.
Kako doznajemo od većine zavoda, srećom, u vrijeme gubitka mreže, nitko od pacijenata koji su primljeni toga dana na hitnu nije bio životno ugrožen, a službe su potvrdile da nisu dobile dojave o tome da je nekome uskraćena medicinska pomoć zbog kvara na mreži.
Vijesti.hr
