‘Sve moguće reakcije su očekivane i normalne i nismo, kaže doktorica, ‘psihički bolesni ako u ovoj situaciji otežano funkcioniramo’
S koronavirusom u Hrvatskoj živimo od veljače kada smo zabilježili prvi slučaj zaraze. Otad živimo u ‘novom normalnom’, koje je kod većine građana uzrokovalo veću ili manju razinu anksioznog poremećaja, pokazalo je istraživanje koje je provela agencija Valicon za portal Net.hr.
Kako su pokazali rezultati istraživanja, u ovom trenutku gotovo dvije trećine odrasle populacije osjeća neki oblik anksioznosti povezan s korona-krizom.
Kako se manifestira anksioznost?
Ljudi koji su razvili anksiozni poremećaj mogu to kod sebe prepoznati po nekoliko simptoma, objasnila je pshioterapeutkinja dr.sc. Sandra Caratan, specijalist psihijatar te subspecijalist psihoterapije i biologijske psihijatrije, također i grupni analitičar i edukator grupne analize.
“Anksioznost ili tjeskoba je stanje strepnje, osjećaja da će se nešto loše dogoditi, stanje slobodnolebdećeg straha ili straha od straha…Manifestira se i nizom tjelesnih senzacija, od lupanja ili ubrzanog rada srca, osjećaja nedostatka zraka, težine i ‘probadanja’ u prsima, znojenja dlanova, drhtanja ruku ili cijelog tijela, do nesanice, napetosti i bolova u mišićima, glavobolje i općeg lošeg osjećanja. Anksioznost može imati i zaštitnu funkciju, u smislu da nas upozorava na opasnost; problem nastaje kad taj osjećaj nadilazi naše sposobnosti podnošenja.”
“Mi psihijatri svakodnevno radimo s ljudima koje muči anksioznost, što je u posljednje vrijeme doista učestalija pojava, a to je pokazalo i vaše istraživanje. Međutim i svi ostali kolege liječnici svih specijalnosti se susreću s osobama koje pokazuju simptome anksioznosti, jednostavno zato što se to stanje javlja neovisno o svim ostalim zdravstvenim ili drugim tegobama koje ljudi imaju ili nemaju; nema čovjeka koji je nije nekad u životu osjetio u većoj ili manjoj mjeri”, objasnila je Caratan.
Zašto neki pojedinci uporno odbijaju nositi masku?
Stresu pridonosi i činjenica da dio populacije odbija poslušati struku i Stožer vezno uz maske. Gotovo polovica populacije (49 posto) podržava kažnjavanje osoba koje ne nose masku u dućanima. Štoviše, 60 posto ljudi ima negativne emocionalne reakcije kada u dućanu ili mjestu gdje je preporučeno ili naloženo nošenje maski vide osobu bez nje. Bijes osjeća 22 posto ljudi, pokazali su rezultati spomenutog istraživanja.
Aktualna je pandemija svima nova i nepoznata situacija, kaže dr. Caratan, i nije lako prihvatiti je i prilagoditi joj se.
“Nije lako podnositi osjećaj straha za vlastito zdravlje te život i zdravlje svojih bližnjih, a isto tako i strah i neizvjesnost u vezi s egzistencijalnim problemima uslijed gubitka radnog mjesta. Često je lakše prihvatiti problem kada znamo što očekujemo, međutim ovdje to ne znamo sa sigurnošću, preplavljeni smo bezbrojnim informacijama koje nas mogu zbuniti i pojačati osjećaj nesigurnosti”, kaže.
Bunt je mehanizam obrane
Svatko se s neizvjesnošću i strahom nosi na svoj način, pa tako neki pojedinci negiraju opasnost i u njima raste bunt, objasnila je psihoterapeutkinja.
“To je također legitimni način i mehanizam obrane od teško prihvatljive stvarnosti. Problem je u ovoj situaciji postaviti se u poziciju druge osobe, dopustiti i prihvatiti da nekad moramo učiniti i nešto s čime se ne slažemo kako bismo učinili dobro drugome. To je, rekla bih, i pitanje zrelosti ne samo dotične osobe nego i nas svih kao društva i zajednice – koliko smo zreli i odrasli kao društvo, koliko možemo podnijeti stanovite frustracije kao odrasle osobe od kojih se to s pravom očekuje”, objasnila je problem odbijanja nekih ljudi da nose zaštitne maske.
‘Svakodnevna objava brojki stvara paniku’
Za one koji to ne mogu, kaže da ih je važno razumjeti. “Važno je razumjeti da to ne može svatko, iz ovih ili onih razloga. Za sazrijevanje društva potrebno je vrijeme i niz društvenih akcija za unaprjeđenje mentalnog zdravlja ili još bolje mentalne higijene, što međutim nadilazi okvire ovoga o čemu sada razgovaramo”, rekla je Caratan i dodala kako bi odluku o eventualnom kažnjavanju ljudi koji ne žele nositi maske prepustila onima koji se time trebaju baviti.
I svakodnevno objavljivanje novih brojki zaraženih koronavirusom kod mnogih građana izazivan dodatan strah i paniku. Istraživanje pokazuje kako 56 posto građana podržava svakodnevnu objavu broja novozaraženih, ali protivi joj se čak 44 posto ljudi. Dr. Caratan smatra kako se svakodnevnim objavljivanjem podataka o broju zaraženih želi pozvati na oprez, no ona je osobno sklonija objavljivanju samo aktualnog trenda porasta ili pada broja zaraženih, s eventualnim periodičkim objavljivanjem apsolutnih brojeva.
“Opažam da sadašnji način objavljivanja broja novozaraženih kod nekih ljudi izaziva paniku, dok se kod drugih javlja zasićenost ili pak posve suprotni učinak, sve do razine bježanja u negaciju i bunt”, objasnila je psihoterapeutkinja.
Neki kažu da će zauvijek osjećati posljedice karantene
Ljudi su zabrinuti, najviše za zdravlje, ali i za posao, strahuju od gubitka radnog mjesta ili smanjenja plaće. U ovom je trenutku nešto veći broj građana zabrinut za zdravstvene posljedice (56%) u odnosu na gubitak posla ili smanjenje plaće (44%).
Mentalno zdravlje građana posebno je patilo u vrijeme takozvanog lockdowna, odnosno karantene. Briga za vlastito zdravstveno stanje ili stanje bližnjih, nemogućnost viđanja obitelji ili prijatelja, prekid brojnih aktivnosti koje ljudi provode u slobodno vrijeme, prekomjerno praćenje vijesti i druge pojave koje vežemo uz pandemiju mogu značajno utjecati na to kako se osjećamo.
Ipak, mali broj građana, njih tek šest posto, kaže kako osjeća izrazitu tjeskobu zbog opasnosti od zaraze. Njih 26 posto osjeća umjerenu, a 29 posto blagu. Dakle, u ovom trenutku gotovo dvije trećine odrasle populacije osjeća neki oblik anksioznosti koji je povezan s korona-krizom pokazalo je istraživanje Valicona provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku (n=838) u razdoblju od 1. do 5. listopada.
Manji dio njih smatra da će takvo stanje ostati dugotrajno te da će trpjeti posljedice na psihičko zdravlje.
Ne trebamo se podcijeniti, jači smo nego što mislimo
Bez obzira na zabrinjavajuće rezultate istraživanja o mentalnom stanju Hrvata tijekom pandemije, psihoterapeutkinja Caratan smatra da se ne trebamo podcijeniti.
“Ne bih nikako podcjenjivala unutrašnje kapacitete svih nas za nošenje s teškoćama, pa i s teškoćama razmjera pandemije”, rekla je i dodala kako ne bi olako davala crne prognoze vezane uz trajne psihičke posljedice karantene, odnosno trenutačnu tešku realnost.
“Velika je većina ljudi ‘opremljena’ adekvatnima ‘alatima’ za preživljavanje i očuvanje psihičkog zdravlja; vidjeli smo kroz povijest kako su ljudi preživljavali sve zamislive i nezamislive nedaće. Važna je motivacija i ono za što živimo, ono što daje smisao našem životu, što svatko zna za sebe i može ga pronaći bilo sam, bilo uz pomoć drugih. Stručna pomoć je uvijek opcija, međutim naši najbliži su nam bliži od bilo koje druge pomoći: rodbina, prijatelji, susjedi, kolege, poznanici… Važno je ne zaboraviti da nismo sami, kao i da se imamo pravo osjećati loše, imamo se pravo bojati i biti anksiozni i zabrinuti, ali i podijeliti te osjećaje s drugima”, rekla je.
Sve reakcije su očekivane i normalne
Sve moguće reakcije su očekivane i normalne i nismo, kaže doktorica, “psihički bolesni ako u ovoj situaciji otežano funkcioniramo.”
“Ponavljam, stručna pomoć je uvijek opcija, mi smo dostupni ne samo osobno nego i telefonski i online, s uputnicom i bez uputnice, s naručivanjem i bez naručivanja, ali smatram da pretjerana ‘psihijatrizacija’ posve očekivanih i legitimnih smetnji tijekom pandemije nije svrsishodna. Kao da smo zaboravili međusobno razgovarati i slušati jedan drugoga…
Naravno, poseban su problem ljudi koji žive sami, koji su usamljeni, bolesni, kod kojih je situacija složenija i nerijetko je potrebno uključivanje institucija. Osjećaj usamljenosti u samoizolaciji je još naglašeniji i ne može se riješiti ad hoc savjetima”, kaže psihoterapeutkinja.
Dovoljno se jednom dnevno informirati
Možda bi bilo bolje da se ne iscrpljujemo neprestanim praćenjem vijesti i crnim predviđanjima, smatra psihoterapeutkinja. “Dovoljno se jednom dnevno informirati. Vjerujmo u vlastite snage i vlastite unutarnje resurse kojima su nas priroda i evolucija opskrbili, mobilizirajmo ih i jačajmo. Okrenimo se jedni drugima i poštujmo jedni druge”, zaključila je dr. Caratan.
Net.hr
