U organizaciji Udruge Slobodna Država Rijeka i Muzeja grada Rijeke u Gradskoj vijećnici održan je znanstveni skup „100 godina od osnutka Slobodne Države Rijeka“.
Znanstveni skup održan je na samu stogodišnjicu osnutka Slobodne Države Rijeka, a u njemu je sudjelovalo 13 izlagača iz Slovenije, Italije, Mađarske i Hrvatske.
Znanstveni skup bavio se pitanjem nastanka Riječke države u kontekstu razdoblja u kojem je grad Rijeka bio u središtu zanimanja svjetske javnosti. Radilo se o međunarodno priznatoj državi od 28 četvornih kilometara i s oko 52 tisuće stanovnika, a koja je postojala početkom 1920-ih godina. Povjesničari i drugi sudionici znanstvenog skupa pokušali su rasvijetliti okolnosti u kojima je ona nastala, njezino trajanje i nestanak. U sklopu znanstvenog skupa pažnja je posvećena i ulozi Riccarda Zanelle, prvom i zadnjem izabranom predsjedniku Slobodne Države Rijeka.
Znanstveni skupovi pridonose jasnijoj predodžbi o povijesti Rijeke
Podršku organizaciji skupa dao je i Grad Rijeka, a gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako je organizacija ovakvih konferencija važna, kako bi se dobila jasnija predodžba o povijesti našeg grada. Događaji o kojima govori ovaj skup, podsjetio je, također su dio postava novog Muzeja grada Rijeke, koji se sutra otvara u preuređenoj Palači Šećerane.
„Neću govoriti o povijesnim okolnostima koji su doveli do nastanka ove države, ali svakako bih htio istaknuti da postoje određene poveznice između Slobodne Države Rijeka i današnje Rijeke, koja je Europska prijestolnica kulture i luka različitosti, a to su multikulturalizam i otvorenost. Kao i danas u Rijeci, tako je i tu državu obilježavalo prisustvo pripadnika brojnih naroda – Hrvata, Talijana, Slovenaca, Mađara i drugih, a uz hrvatski govorilo se mađarski, njemački, talijanski te najčešće fijumanski. Dakle, možemo ustvrditi da je multikulturalizam i otvorenost prema različitostima konstanta ovog našeg kraja“, kazao je gradonačelnik Obersnel.
Istaknuo je kako je postojanje Slobodne Države Rijeka zanimljiv dio riječke povijesti. Iako se radilo o maloj državi, bila je međunarodno priznata te imala je svoje predstavnike u brojnim međunarodnim institucijama, pa je čak njezina Komunistička partija bila članica Trećoj interancionali. Istaknuo je kako je kako ne samo da je Rijeka jedini primjer grada-države u novijoj povijesti, već je ujedno kraj Slobodne Države Rijeka obilježen prvim fašističkim pučem na svijetu.
U radu konferencije sudjelovali brojni povjesničari i drugi stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva
Gradski vijećnik Danko Švorinić kazao je kako je pitanje Slobodne države Rijeka bilo tabuizirano niz godina i često promatrano isključivo u negativnom kontekstu. O njoj se govorilo i u kontekstu uspona fašizma, iako se, kazao je Švorinić, radi o tvorevini koja je bila izravno suprotstavljena fašističkom pokretu i u njezinoj su obrani stradale prve žrtve fašizma na području cijele Europe. Izrazio je zadovoljstvo da se danas o ovoj temi može raspravljati objektivno te podsjetio da je prošle godine upravo odlukom Gradskog vijeća u povijesnu memoriju Rijeke vraćen i Zanella, koji je je dobio svoj trg ispred Guvernerove palače.
„O riječkoj državi ne treba razmišljati ni pozitivno ni negativno, radi se naprosto o jednoj povijesnoj činjenici. Grad Rijeka je jedan od europskih gradova koji je imao status međunarodno priznate države, kao i nastavak u corpus separatumu u odnosu na okolne države, a sve je to rezultat činjenice da je naš grad kroz povijest bio važno mjesto, mjesto sjecišta četiri kulture – germanske, slavenske, romanske i ugarske“, kazao je Švorinić.
U radu konferencije sudjelovali su hrvatski povjesničari Tvrtko Jakovina i Ivan Jeličić, riječki povjesničari Ljubinka Toševa Karpowicz i Marko Medved, povjesničar umjetnosti i kulture te ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović, politolog Damir Grubiša, mađarski povjesničari Ágnes Ordasi i Gábor Egry, slovenski povjesničar Kristjan Knez, talijanski povjesničari Raoul Pupo i Vanni D’Alessio te predstavnici Societa di studi Fiumani iz Rima Giovanni Stelli i Marino Micich.
Pokrovitelji znanstvenog skupa su Fondacija Coppieters, Grad Rijeka i Primorsko-goranska županiju, a podršku su dali Zajednica Talijana Rijeke i Societa di studi Fiumani, čiji su se predstavnici obratili sudionicima na početku skupa.
Kako je kazala Laura Marchig iz Udruge Slobodna država Rijeka, udruga je protekle godine u suradnji s Muzejom grada Rijeke organizirala znanstveni skup posvećen 300. obljetnici proglašenja Rijeke slobodnom lukom, a za sljedeću se godinu organizira skup na temu razvoja grada za vrijeme gradonačelnika Giovannija Ciotte.
U skladu s mjerama za zaštitu od zaraze koronavirusom, na konferenciji su uživo sudjelovali isključivo sudionici i uzvanici, dok su svi ostali zainteresirani mogli pratiti putem Zoom webinara te prijenosa na gradskom YouTube kanalu, na kojem će biti dostupna i snimka cjelokupnog znanstvenog skupa.
Predavanja:
- Tvrtko Jakovina: Riječka krpica, riječka država, riječka posebnost i riječka stalnost
- Ordasi Ágnes: Rad u službi države?
- Ivan Jeličić: Za slobodnu državu prije slobodne države, opaske o autonomno-demokratskoj stranci
- Gábor Egry: Kako se popeti kroz mađarski prozor u svijet? Fiume/Rijeka kao odskočna daska carskih biografija
- Raoul Pupo: Slobodna Država Rijeka – jedinstveno, ali ne i izolirano iskustvo
- Ljubinka Toševa Karpowicz – Slobodna Riječka Država – problemi nastanka i opstanka
- Kristjan Knez: Pogled iz Ulice Solferino. „Corriere della Sera“, definicija jadranskih granica i ustav Slobodne Države Rijeke
- Marko Medved: Katolička crkva i Slobodna Država Rijeka
- Ervin Dubrović: Riječka Država i kulturna politika
- Vanni D’Alessio: Nacionalnost, autonomija i neovisnost Rijeke u talijanskoj raspravi o slobodnoj državi
- Giovanni Stelli: ‘Kulturnation i ‘Staatnation’ u političkom djelovanju riječkih autonomista
- Damir Grubiša: Fašistički državni udar u Slobodnoj Državi Rijeka – generalna proba za ‘Marš na Rim’
- Marino Micich: Kraj Zanellinog autonomnog pokreta u svibnju 1945.