I ovog će utorka gorivo ponovno pojeftiniti. Zasad je to neslužbena informacija iz Ministarstva gospodarstva, prema kojoj bi najprodavaniji eurosuper 95, ali i eurodizel trebali biti jeftiniji, možda i za 10-ak lipa.
Razlog daljnjeg pojeftinjenja je pad cijena naftnih derivata na mediteranskom, ali i globalnom tržištu.
Cijena nafte na međunarodnom tržištu pala je ispod 30 dolara po barelu, što je najniža razina u posljednjih 12 godina.
Koji su glavni razlozi za ovako drastičan pad cijene crnog zlata, analizirao je naš reporter Petar Panjkota.
Svjetska javnost već je neko vrijeme zaokupljena tim pitanjem, na kojeg jasnog odgovora nema. Međutim, mogu se prepoznati neki ključni razlozi koji su doveli do ovakvog stanja.
Barel nafte gotovo četiri godine bio je iznad 100 dolara, a onda je lani počeo padati, što traje i dalje.
Kao prvo, smanjena je globalna ekonomska aktivnost, prije svega u Kini i drugim zemljama koje su godinama bilježile ogromne stope rasta, što znači i da je posredno smanjena potražnja za naftom. Zbog toga su globalne rezerve nafte na povijesno visokim razinama, naftu se u mnogim zemljama koje su posljednjih godina samo povećavale proizvodnju doslovce nema gdje skladištiti, a osim što su za više milijuna barela nafte dnevno proizvodnju dizale i SAD i Rusija i Saudijska Arabija, pa i Irak, nije zanemariv ni povratak Irana na tržište, nakon što su mu ukinute međunarodne sankcije.
Tu su zatim i novi načini ekploatacije nafte u koje su mnoge kompanije ulagale velik novac kako bi mogle naftu vaditi iz škriljevca, što im se sada počinje isplaćivati.
Jedan od faktora mogla bi biti i dosta topla ovogodišnja zima, zbog čega se također troši manje nafte, a pitanje je i je li konačno došlo vrijeme da na cijenu nafte počne utjecati i okretanje obnovljivim izvorima energije, sve izraženije u mnogim zemljama kroz, recimo, sve veći broj hibridnih automobila na cestama.
Trend sve nižih cijena bi se, prema procjenama, trebao nastaviti sve do ljeta.
Razlike u cijenama goriva u Hrvatskoj i zemljama u regiji
Razlika u cijenama gotovo uvijek ima i ovise o porezima koje nameću države, s tim da zemlje čiji građani obično imaju veću platežu moć, imaju više cijene i obratno.
U regiji su tako najniže cijene goriva u BiH – benzin u prosjeku košta 7,28 kuna po litri, a dizel 6, 66 kuna.
U Srbiji je benzin 8,27 kuna, a dizel čak skuplji 8,34 kune.
Mađarska, recimo, ima niže cijene od Srbije iako je bogatija zemlja, i benzin i dizel su ispod osam kuna. U Sloveniji je benzin nešto skuplji od 9 kuna po litri, dizel ne toliko, dok su od zemalja u regiji najviše cijene u Italiji – benzin više od 11,50 kuna po litri,
dizel više od deset kuna.
U Hrvatskoj, kako je poznato, benzin je sada na 8, 73 kune, a dizel 7,63 kune.
Petar Panjkota
