Čak 150 tvrtki članica Udruge Glas poduzetnika namjerava tužiti državu i tražiti naknadu štete zbog zatvaranja.
Već je angažiran odvjetnički ured, a tužba bi trebala biti spremna do kraja ovog mjeseca. Bujas je otkrio da će tvrtke tražiti od države naknadu štete na temelju poslovanja u 2019. Odštetu namjerava tražiti oko 150 malih poduzetnika, mahom ugostitelja, prijevoznika i event industrije, no tužitelja je u ovom trenutku pet ili šest.
“Ako država ograniči ili zatvori poslovanje tvrtkama, onda ona to mora i platiti, to je poruka ove tužbe. Ono što je država plaćala nije bilo adekvatno ni razmjerno”, tvrdi Bujas, piše Net.hr
Prvo nagodba, onda tužba
U UGP-u potpore za očuvanje radnih mjesta ne smatraju potporama poduzetnicima, već zaposlenicima, jer bi država to “ionako platila da su ljudi završili na burzi”. Vrijedi podsjetiti da je država dosad isplatila 10,5 milijardi kuna. UGP-u je sporno što plaćanje fiksnih troškova nije obuhvatilo sve koji su imali troškove provođenja epidemioloških mjera.
Zakon o parničnom postupku propisuje da tvrtke koje namjeravaju tužiti državu prvo moraju podnijeti zahtjev za mirno rješenje spora nadležnom Državnom odvjetništvu. Sadržaj tog zahtjeva mora biti identičan budućoj tužbi. DORH će se u roku od tri mjeseca nagoditi ili odbiti zahtjev, nakon čega se sve seli na Trgovački sud.
“Imaju maksimalno jedan posto šanse u toj prvoj fazi s DORH-om”, ocjenjuje odvjetnik Mićo Ljubenko, koji je specijaliziran za trgovačke sporove. Ističe da DORH ide u nagodbe kad pravna osnova tužbe nije upitna, pa je potrebno samo utvrditi visinu odštete. No, ovdje to nije slučaj, jer je Ustavni sud još ranije odobrio sve mjere Stožera.
Neopremljeni sudovi
Uz to, Ljubenko sumnja da je tužba adekvatan način da tvrtke dođu do obeštećenja. Smatra da sudovi nisu opremljeni za utvrđivanje izmakle financijske koristi zbog donesenih mjera Stožera. “Ne postoji kod nas tradicija suditi za izmaklu korist ili dobit, odnosno za indirektnu štetu”, ističe, procjenjujući da bi tvrtke do presude mogle čekati tri do pet godina.
Bujas kaže da su spremni na dugotrajno parničenje, a nadaju se da bi to mogao biti primjer i za druge da kasnije tuže državu. Potvrđuje da razmišljaju i o podnošenju ustavne tužbe zbog diskriminacije određenih djelatnosti, o čemu je prije u medijima govorio izvršni direktor Glasa poduzetnika Dražen Oreščanin.
Mjere bez antidiskriminacijskog učinka
Ni odvjetnica koja se bavi slučajem Franak Marina Cvitko Tomić, nije sigurna kako bi tvrtke mogle proći. No, smatra da dio tvrtki koje su primile potpore za očuvanje radnih mjesta, ali ne i naknadu fiksnih troškova poslovanja, imaju mogućnost za tužbe, jer im rad odlukom Stožera nije bio zabranjen ili ograničen. Već joj se javilo nekoliko poslodavaca s takvim problemom.
“Jedan od njih ima problema jer ne može plaćati visoke cijene zakupa prostora i kaže da mu, unatoč tome što je dobio potporu za radna mjesta, prijeti opasnost da završi u blokadi”, kaže Cvitko Tomić. Drži da bi temelj za tužbu moglo biti to što je država propustila donijeti mjere s antidiskriminacijskim učinkom.
