Za mnoge prezadužene građane život u minusu na bankovnom računu postao je svakodnevnica. Istražili smo je li izlazak iz duga moguć i kako se iz njega izvući
Nagomilani računi, nepredviđeni troškovi, mala plaća – za mnoge građane to je neizbježan put do minusa na bankovnom računu.
Dozvoljeni minusi čine deset posto ukupnog kreditnog udjela stanovništva. Analiza Ekonomskog fakulteta pokazala je da stanovnici Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Krapinsko-zagorske županije najviše od svih ulaze u minus. Kako iz njega izaći?
“Situaciju treba shvatiti ozbiljno, a ne očajavati. Odgađanje situacije i guranje glave u pijesak sigurno nije dobro. Treba planirati svoje rashode i ne vjerovati da ćemo u dogledno vrijeme imati veće dohotke nego danas ili da imamo neku bogatu tetku koja će nas izvući iz nezavidne situacije”, savjetuje Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.
Osnovno pravilo je ne ulaziti u nova zaduženja i u nove dugove, minus smanjivati tako da se svaki mjesec odvoji dio novca, a savjet je i plaćanje gotovinom, a ne karticama, radi bolje kontrole potrošnje.
“Treba nastojati u svakom slučaju sustavno otplaćivati taj dug. To ne znači da ne trebamo plaćati režije jer onda si napravimo još veće probleme. Treba ipak svaki mjesec odvojiti jedan dio novaca tako da smanjujemo dug, i ne ulaziti u nova zaduženja”, objašnjava Bejaković.
Ako se radi o velikom minusu, opcija je i podizanje kredita.
Izlazak iz duga nije ni brz ni lagan, no uz racionalnu potrošnju i samokontrolu život u plusu je moguć.
Matea Damjanović
