Transparency international objavio je rezultate obimnog istraživanja o učestalosti i prirodi korupcije u 27 zemalja EU-a. Osim što je Hrvatska u najvećem dijelu opisana kao jedna od najkorumpiranijih članica Unije, priroda pojedinih kategorija korupcije koje se odnose na našu zemlju opisuje još i mračniju sliku od samih brojki.
Drugi smo najgori po iznudi seksa kao protuusluge za korupciju
Dokument Global corruption barometer za 2021. kao jednu od kategorija navodi “sextortion”, oblik korupcije koji je ujedno i seksualno iskorištavanje, situacija u kojoj osoba iz sustava javnih usluga, a koja nudi koruptivnu uslugu, za to traži seks kao protuuslugu, prenosi RTL.
Što se Hrvatske tiče, 13 posto ispitanika odgovorilo je da se ili osobno suočilo s takvim oblikom pritiska ili zna za konkretan slučaj nekoga koga je pružatelj javnih usluga ucjenjivao traženjem nekog oblika seksa. Jedina gora od Hrvatske u EU je Bugarska u kojoj je 17 posto ispitanih odgovorilo pozitivno na ovo pitanje. Prosjek za EU je inače sedam posto, piše Index.
Mito dala trećina Hrvata
Što je s ostalim oblicima korupcije? Za javne usluge u Hrvatskoj je prošle godine potezalo veze 36 posto građana prema istom istraživanju, što toliko i ne iskače iz prosjeka u EU.
Dalje, mito za dobivanje javnih usluga u prošloj je godini platilo, u ovom ili onom obliku, 14 posto građana Hrvatske, po čemu smo peti najgori iza Rumunjske, Bugarske, Mađarske i Litve. Za takav oblik korupcije skoro da i ne znaju u Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj…
Jako loše mišljenje o vladi
Ono u čemu je Hrvatska apsolutna najgora u EU jest percepcija korupcije u vladi, odnosno, u Hrvatsko je na pitanje je li korupcija u vladi veliki ili mali problem, čak 92 posto odgovorilo da je riječ o velikom problemu. Prosjek u EU je za ovakvu percepciju 62 posto građana koji smatraju da je korupcija u njihovoj nacionalnoj vladi veliki problem.
Što se tiče odgovora na pitanje što misle o tome koliko se kvalitetno nacionalna vlada bori protiv korupcije, i u tom dijelu istraživanja u Hrvatskoj je rezultat katastrofalan.
Hrvatska je druga najgora s mišljenjem o svojoj vladi po ovom pitanju; 72 posto građana smatra da vlada u Zagrebu loše nastupa u borbi protiv korupcije, što je red veličine otprilike Češke, Bugarske, Slovenije, Rumunjske, Latvije, gdje je dojam po nekoliko posto blaži nego kod nas. Na Cipru je ovakvog dojma 80 posto građana.
Hrvati više vjeruju u EU institucije
Inače, Hrvatska spada u onu skupinu članica EU-a u kojima građani izrazito više vjeruju institucijama EU-a nego svojoj vladi. Institucijama EU-a se puno više vjeruje u Sloveniji (31 posto), Poljskoj, Španjolskoj, a zatim u Hrvatskoj, u kojoj je povjerenje u vlasti na razini EU-a čak 28 posto više nego u vlasti na razini Banskih dvora.
Hrvatska je druga najgora i po dojmu građana koliko se vlada, kod nas je dakle riječ o vladi premijera Andreja Plenkovića, pri donošenju odluka ravna prema mišljenju građana.
Kod nas je to samo 14 posto, gora je tek Latvija u kojoj je to tek 13 posto, susjedi u Sloveniji nešto su manje frustrirani po tom pitanju, zadovoljno ih je 17 posto. S druge strane ljestvice su Finci, kojih smatra da ih vlada sluša čak 62 posto, Irci sa 49 posto…
Ljudi se boje prijaviti korupciju
U Hrvatskoj se korupciju boji prijaviti čak 72 posto građana i po takvim razinama straha gori od nas su samo Ciprani koji šute u 76 posto slučajeva. Sljedeća nakon Hrastke je Slovenija gdje se 66 posto ljudi izjasnilo da se boji prijaviti korupciju. Slijede Bugarska, Grčka i Italija.
