Premijer u Saboru predstavlja izvještaj o sastancima koje je održalo Europsko vijeće ove godine
Bila je riječ o četiri sastanka Europskog vijeća, ali i jedan sastanak državnih šefova europodručja i sastanak predstavnika članica EU-a o socijalnim pitanjima od 8. svibnja.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković osobno je u Saboru dao dodatno obrazloženje.
Objasnio je da danas u prvom redu želi govoriti o tome “gdje smo” u borbi protiv pandemije, u nastojanjima da se osigura ekonomski rast i u pogledu budućnosti Hrvatske u schengenskom prostoru, pišu Vijesti.hr.
“To je bio najveći zajednički istraživački poduhvat u povijesti”, kazao je za pronalaženje cjepiva.
“Niz poteškoća s cjepivom AstraZenece, prvo u proizvodnji i distribuciji, kasnije i u reputacijskom smislu, riješili smo nizom razgovora, kasnije i u pregovorima s čelnim čovjekom Pfizera, dogovorili smo posebne doze cjepiva… Hrvatska je do danas osigurala 3,8 milijuna doza”, opisao je stanje.
Za razinu cijepljenosti, kazao je:
“46,2 posto odraslog stanovništva. Nažalost, ispod smo one ambicije koju smo rekli, 50 posto odraslih do prvog srpnja. Ali, vidite i sami da postoje otpori prema cijepljenju u hrvatskom društvu. Zato trebamo tražiti zajedničke napore kako bismo uvjerili što više hrvatskih državljana da se cijepe.”
Rekao je i to da se Hrvatska našla u poziciji donirati u BiH 240.000 doza cjepiva, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu i Sj. Makedonij po 30.000 doza, te na zahtjev 20.000 doza Kirgistanu i 10.000 Butanu.
“U ovom trenutku imamo milijun i 300.000 doza cjepiva spremnih za distribuiranje”, kazao je.
“Bez cijepljenja teško ćemo pobijediti pandemiju na globalnoj razini. Zato je svaka cijepljena osoba, nezaražena osoba danas, spašen život sutra i jedna mogućnost mutacije manje”, apelirao je, pišu Vijesti.hr.
Digitalna zelena tranzicija, sigurnosna pitanja EU-a, pitanje Velike Britanije, odnosi s Rusijom, Bjelorusijom, Turskom, stanje u sjevernoj Africi… nabrojao je što je sve bio predmet sastanaka pri Vijeću Europe.
“Smatram da je dijalog s Turskom izuzetno važan (zbog migrantske rute). O tome sam prije nekoliko dana razgovarao s Erdoganom”, rekao je Plenković.
VIDEO DANA:
Za sastanak u Portu tijekom predsjedanja Portugala EU-om, rekao je da su rezimirali da je u vrijeme pandemije uloga država uz podršku EU-a “pridonijela očuvanju radnih mjesta bez presedana”. Rekao je da su spriječili socijalne slomove, stečaje, eksploziju nezaposlenosti:
“Sada se okrećemo stvaranju novih radnih mjesta, prvenstveno koristeći instrument EU nove generacije.”
Ožujak iduće godine kazao je da je krajnji rok za ispunjavanje svih kriterija za ulazak u eurozonu i ulazak u puno članstvo 2023.
“Kad je Hrvatska ulazila u članstvo 2013., prihvatila je i uvjet ulaska u članstvo eura”, rekao je.
“Malo smo, otvoreno, visokoeurizirano gospodarstvo, očekivani troškovi su mali. Preko 60 posto štednje u Hrvatskoj je u eurima, 60 posto kredita ili su u eurima ili su vezani za eura. 66 posto inozemne potrošnje odnosi se na turiste koji dolaze iz eurozone. 56 posto našeg izvoza odnosi se na države članice eurozone. I postoji ujedno kontinuirano povjerenje građana u euro. Prema zadnjem eurobarometru vidjeli ste da je povjerenje u proces uvođenja eura u Hrvatskoj skočio sa 61 na 67 posto”, kazao je.
Rekao je da njegova Vlada dalje namjerava u naredne dvije godine vratiti se na “putanju rapidnog smanjenja javnog duga”.
Podsjetio je da će narednih 12 mjeseci biti jako važni za EU, prvo parlamentarni izbori u Njemačkoj, na kojima Angela Merkel više nema namjeru sudjelovati kao kandidatkinja za kancelarku, pa onda u svibnju izbori za predsjednika Francuske. Usto i izbori u Poljskoj, Mađarskoj…
“Za otprilike dva tjedna fizički ćemo spojiti Hrvatsku. Bit će spojeni svi elementi Pelješkog mosta. Nema boljeg ogledala za suverenizam nego spajanje našeg teritorija”, kazao je između ostalog o planovima i dodao:
“Ući ćemo u schengenski prostor 2022., u europrostor 2023. Konačno, od 2024. imat ćemo novu flotu borbenih aviona… To će biti ostavština naše druge vlade zauvijek.”
Zastupniku Emilu Dausu Plenković je odgovorio na pitanje je li izvedivo da EU epidemiološki počne tretirati pojedine regije, a ne cijele zemlje:
“Što se tiče karte, više puta smo ukazivali na to. Nije incidencija jedini kriterij po kojima se područja ocjenjuju… Niti jednog trenutka niti jedna Vlada niti jedne zemlje neće oklijevati da onaj dio hrvatke obale, županije koja će imati žarište, visoku incidenciju, da ih stavi u crveno. Crveno svjetlo je signal onima koji misle doći, ne idite tamo, onima koji su tamo, vraćajte se nazad, onima koji tek idu, ako odete tamo, ići ćete u karantenu. Doživjeli smo to lani, ne mogu stoga više objasniti koliko je važno cijepiti se i spasiti hrvatsku sezonu.”
Pitanje Karoline Vidović Krišto nazvao je još jednom patetičnom tiradom:
“Tvrdite da mi kontroliramo hrvatske medije. Ako mi kontroliramo hrvatske medije, onda to činimo nekako mazohistički.”
Marija Selak Raspudić je rekla da neće o njegovim mazohističkim, nego o sadističkim tendencijama. Citirala je Ursulu von der Leyen da je Velika Britanija bila brža u nabavci cjepiva i da je što se EU tiče, odgovornost na proizviđačima. Zanimalo ju je tko će odgovarati ako cjepiva ne budu dovoljno učinkovita i za manjak kojega je bilo.
Odgovorio joj je da EMA odobrava cjepiva na razini EU-a, a da za sve probleme s cjepivima odgovara proizvođač, primjerice s nuspojavama.
Njegov dio odgovora u kojem se spominje “sado-mazo rasprava” nazvala je “neukusnim”.
Nakon replike Majde Burić, pune divljenja premijeru zato što se “državnički izborio za hrvatske nacionalne interese, ali i interese ostalih država članica EU-a” u vezi cjepiva, javio je Nino Raspudić:
“Ovo sam već jednom učinio i mislio sam da to više neću morati. Povrijeđen je članak 238, vrijeđanje i omalovažavanje zastupnika. Ovo pitanje toliko je očito naručeno i toliko je ulizničko da vrijeđa inteligenciju zastupnika.”
Tražio je opomenu za Majdu Burić. Dobio je opomenu on. Od tog trenutka atmosfera u Saboru se izrodila u nabacivanje prijedlozima za opomenu i opomene. Nino Raspudić rekao je Mariju Kapulici da se “iskazao kao aplauzometar u HDZ-u”. Arsen Bauk iskoristio je usporedbu Vidović Krišto sa “Skupštinom Jugoslavije” za jedan svoj vic.
Slijedio je sličan odgovor Plenkovića Raspudićima i Bauku. Zahvalio im je što su Hrvatskoj priskrbili dodatnih 700.000 doza cjepiva, zatim na pregovorima u EU-u o sredstvima i sve ostalo što su napravili on i Vlada.
Pa se javio i Nikola Grmoja s upadicom i dobio opomenu. A kad mu je odgovorio Plenković, kojega se nije dalo zaustaviti, Gordan Jandroković kazao mu je:
“Molim vas predsjedniče Vlade. Vama ne mogu dati opomenu, ali nemojte zaoštravati situaciju.”, donose RTL Vijesti.
