Institut Plavi svijet objavio je kako je jučer preminula kornjača glavata želva te su poslali apel građanima.
“Jučer u večernjim satima dojavljeno nam je opažanje ozlijeđene glavate želve u blizini otočića Koludarca, Mali Lošinj. Radilo se o dubokoj ozljedi oklopa uzrokovanoj udarcem brodskog propelera. Unatoč brzoj reakciji i pokušajima saniranja ozljede kornjača je uslijed težine istih uginula ubrzo po zaprimanju u oporavilište”. napisali su, piše Index.
“Stoga ovim putem pozivamo na dodatan oprez i prilagođavanje brzine prilikom upravljanja plovilima kako bi uspjeli izbjeći morske kornjače na površini mora”, poručuju iz Blue World Instituta.
“Akcije spašavanja ozlijeđenih jedinki morskih kornjača odvijaju se uz financijsku podršku projekta “Unapređenje i povećanje kapaciteta oporavilišta za morske kornjače na Lošinju” (KK.06.5.2.04.0004) sufinanciranog iz programa Konkurentnost i kohezija europskih strukturnih i investicijskih fondova”, dodaju.
Glavata želva spada u porodicu želvi (Cheloniidae), čija je glavna karakteristika tvrdi keratinizirani oklop, koji se sastoji od okoštanih ploča (skuta). Glavna karakteristika glavate želve je velika glava s jakom čeljusti, po kojoj je i dobila ime. Može narasti do 90 cm, i težiti do 113 kg. Leđni oklop (karapaks) je smeđe ili crvenkasto-smeđe boje. Razlikuje se od drugih vrsta po broju pločica na glavi i ploča na karapaksu.
Naime, na glavi ima 2 para pločica (između očiju) i 5 rebrenih ploča na karapaksu. Za razliku od zelene želve koja ima po jednu pandžu na svakoj peraji, glavata želva ima dvije pandže na svakoj peraji. Glavata želva je razvila jake čvrste čeljusti prilagođene lomljenju tvrdih ljuštura puževa, školjkaša, rakova, ježinaca.
VIDEO DANA:
Najveća gnjezdišta ove vrste u Sredozemlju su na grčkoj, turskoj i ciparskoj obali. Jadransko more, zajedno sa zaljevom Gabes u Tunisu, jedno je od dva najveća, a ujedno i ključna neritička staništa za glavatu želvu u Sredozemlju, posebice za grčku reproduktivnu populaciju. Sjeverni i srednji Jadran predstavljaju važna pridnena staništa ishrane, dok noviji podaci ukazuju i na značaj istočnih voda srednjeg Jadrana kao staništa zimovanja sredozemne populacije.
U Hrvatskoj do sada nije potvrđeno gniježđenje glavate želve i postojanje njenih reproduktivnih staništa.
