Vlada je prije nepuna dva tjedna potvrdila da će za izgradnju kapele u Betlehemu dati 3.375.000 naših kuna, što je 450.000 eura, a Index je tom prilikom razgovarao s Gordanom Grlićem Radmanom, ministrom vanjskih i europskih poslova, koji je izjavio da Izrael bilježi porast broja hodočasnika iz Hrvatske i to istaknuo kao jedan od razloga potrebe da se u Betlehemu izgradi kapelica.
Budući da ministar nije imao podatke o porastu turista iz Hrvatske, Index je kontaktirao Ministarstvo turizma u Izraelu i evo što su odgovorili:
Doista, kako je i Radman naveo, došlo je do povećanja broja turista iz Hrvatske (ne računajući posljednje dvije pandemijske godine), pa je tako najveći broj turista iz Hrvatske zabilježen 2019. godine kad ih je došlo 10.100.
“Što se tiče dolazaka turista iz Hrvatske u Izrael, ovo su podaci: 2016. 4300, 2017. 6200, 2018. godine 7400, 2019. 10.100 (to je bila rekordna godina Izraela po dolascima turista kojih je ukupno te godine bilo 4.55 milijuna), 2020. 2100 (zbog globalne pandemije od ožujka 2020. nije bilo letova). Imajte na umu da se avioprijevoz tek treba pokrenuti za turiste 2021.”, stoji u odgovoru koji je Indexu poslala Lidija Weitzman, savjetnica za inozemne medije u izraelskom Ministarstvu turizma.
Podsjetimo i na kompletan razgovor s ministrom Grlićem Radmanom koji je za Index objašnjavao zašto Hrvatska plaća kapelicu u Betlehemu, a odgovorio nam je i na prozivke oporbe koja tvrdi da bi se s 3.3 milijuna kuna moglo obnoviti desetak kuća na Baniji ili bi se mogli sufinancirati skupi lijekovi za djecu oboljelu od rijetkih bolesti.
Tada smo ga pitali koliki je taj porast u broju dolazaka turista iz Hrvatske.
“Ja ne znam statistiku, no rekli su nam oni koji čuvaju Isusov grob da je porast, oni evidentiraju kad dolaze Hrvati, znaju koliko ih je i kada. No odlasci u Svetu Zemlju su uvijek pobuđivali interes javnosti. Imamo razne agencije koje nude aranžmane za odlaske u Svetu Zemlju”, rekao nam je ranije Grlić Radman.
Grlić Radman otkrio koje će još zemlje graditi kapelice
Navodi kako će gradnja kapelice početi vrlo brzo te da će, prema njegovim saznanjima, osim Hrvatske, kapelice u Betlehemu izgraditi još neke južnoameričke zemlje te Italija i Španjolska.
“Mislim da imaju sve dozvole i da će se početi s gradnjom. To je projekt hodočasničkog mjesta veličine od 40.000 kvadrata na Pastirskim poljanama. Ondje će dolaziti hodočasnici, ali i svi drugi, pa i ateisti. Tamo će imati sve na raspolaganju, restorane, uslužne djelatnosti. Dok sam bio u službenom posjetu Jeruzalemu, Argentinci su mi predstavili projekt koji bi koštao oko 5 milijuna eura, a svaka zemlja će zasebno graditi svoju kapelicu, bit će ih šest. Moram reći da to nadilazi samo taj vjerski aspekt, tamo dolaze i razni hodočasnici koji žele obići određene lokalitete. Pa kad idete u Kinu, vi želite vidjeti njihove hramove, tu je ta turistička komponenta bitna, tom crkvicom promoviramo višestoljetnu prisutnost Hrvata u Svetoj Zemlji”, rekao nam je Grlić Radman.
Potom je nastavio.
“Kapelica je Hrvatima putokaz”
“Ovo je Betlehem, ta kapelica bi Hrvatima bila putokaz, potvrda da je i Hrvatska dio tog projekta i da spada u red zemalja koje njeguju tradiciju, pripadnost kršćanstvu više od 2000 godina, a dobivamo i dodanu vrijednost države jer se Hrvatska tako promovira”, istaknuo je Grlić Radman.
Zanimalo nas je kako je došlo do toga da Hrvatska tamo odluči sagraditi kapelicu.
“Projekt sam naslijedio”
“Prije tri i pol godine, dok ja još nisam bio ministar, vladi se obratio gvardijan Samostana Svetog Duha franjevaca konventualaca, fra Tomislav Glavnik. Taj projekt gradnje nije nastao preko noći. Ne znam koliko se dugo rađaju takve ideje. Ja sam naslijedio taj projekt, Glavnik je to s vladom dogovarao prije mog dolaska na čelo Ministarstva. To je već duže vrijeme na vladi, no sve je duže trajalo jer je bila korona pa dva potresa. Kad je dogovaran projekt, onda se vrlo dobro sagledavalo kolika će to biti promocija za Hrvatsku i to se dobro obrazložilo”, istaknuo je za Index Grlić Radman.
Pitali smo ga kako komentira prozivke oporbe koja ističe kako se za taj novac moglo obnoviti desetak kuća na Baniji ili bi se mogli sufinancirati skupi lijekovi za djecu oboljelu od rijetkih bolesti.
“Ne možemo mi sav naš proračun Ministarstva i naše plaće dati za Banovinu”
“Oporba uobičajeno komunicira. Oporba nije u cijelosti sagledala cijeli taj kompleks, samo su čuli da je to crkvica, nisu se interesirali što je to. Ako se netko jako angažirao oko Banovine, onda je to vlada. Mi smo prvi dovodili ministre stranih zemalja u Banovinu i oni su izrazili solidarnost, dobili smo i milijarde kuna i eura kroz Plan oporavka i otpornosti. Ovaj trošak kapelice neće reducirati odnos prema Banovini koja ima svoju dinamiku i način oporavka i gradnje.
Pa vi u svakom ministarstvu imate određene troškove za svakodnevni život. Pa ne može sad život stati, opet radite projekte koji su definirani puno ranije i ako imate sredstava, a mi u proračunu imamo sredstva za kapelicu, onda ćemo to i raditi. Ne možemo mi sav naš proračun Ministarstva i naše plaće dati za Banovinu. Oporba kaže ‘nije sad tajming’, pa njima nikad nije tajming. Pa tih 450.000 eura, pa to je malo bolji stan u Zagrebu”, kazao je Indexu Grlić Radman.
Navodi kako je kapelica u Betlehemu samo mikroelement u makrokompleksu koji, kako navodi, ima logiku razumijevanja hodočasničkog elementa.
“Ulažemo u budućnost, u promociju Hrvatske, u hodočasničke turiste”
Navodi kako će u hrvatskoj kapelici u Betlehemu izlagati i promovirati se i hrvatski kipari i slikari.
“Oni će tamo imati svoje radove, to nadilazi vjersku dimenziju, to će biti nacionalni recipijent. Svaki hrvatski državljanin, bez obzira na to je li ateist ili nije, svakome je drago da je to nacionalni objekt koji je izradila država. Postoje i neki drugi troškovi vezani uz to, ali njih neće financirati vlada, vlada će dati 450.000 eura jer time ulažemo u budućnost, u promociju Hrvatske, u hodočasničke turiste i u to da je vidljivost Hrvata jača u Svetoj Zemlji”, rekao je za Index ministar Grlić Radman.
Index je kontaktirao i gvardijana Samostana Svetog Duha franjevaca konventualaca, fra Tomislava Glavnika. Zvali smo ga na nekoliko brojeva, no nitko nam se nije javljao. Poslali smo i upit mailom, no ni na njega nismo dobili odgovor.
“Hrvatska kapela bit će najveća i dobit će centralno mjesto”
Podsjetimo kako se radi o kompleksu od šest kapela koje će se graditi na Pastirskim poljima, kako je objavila Informativna katolička agencija (IKA), a među njima jedna će biti u čast hrvatskih svetaca i blaženika te Majke Božje od Kamenitih vrata.
Kapela hrvatskih svetaca i mučenika trebala bi se sastojati od dva prostora: kapele na otvorenom kapaciteta 111 sjedećih mjesta te zatvorenog prostora kapaciteta 200 sjedećih mjesta. Obje kapele imat će svoj oltar, navodi IKA.
“Hrvatska kapela bit će najveća i dobit će centralno mjesto. U dogovoru s kustosom Svete Zemlje fra Francescom Pattonom i koordinatorom projekta, gvardijanom samostana Svetog Spasitelja u Jeruzalemu, fra Marcelom Ariel Cichinellijem, predložio sam da bi materijal (kamen, drvo, umjetnička djela) došao iz Hrvatske”, izjavio je gvardijan Samostana Svetog Duha franjevaca konventualaca fra Tomislav Glavnik za Informativnu katoličku agenciju.
