Tjedan za nama obilježilo su pitanje nedozvoljenih minusa, ukidanje potpora, kampanja i svađe oko predstojećeg popisa stanovništva, standardna močvara u SDP-u, ukidanje državnih biljega, sramotna naslovnica Slobodne Dalmacije…
Ukidanje potpora, otvaranje i četvrti val
Protekli tjedan počeo je s odlukom da se od prvog rujna ukidaju potpore za gospodarstvo, s obzirom na normalizaciju poslovanja, iz čega su izuzete putničke agencije, event industrija i noćni klubovi. Stvar bi zvučala logično da istovremeno nije donesena odluka o otvaranju zatvorenih dijelova kafića, uz sumanuta pravila o sjedenju, stajanju i zajedničkom boravku te da nismo, zajedno s čitavom Europom, upravo ušli u četvrti val. Koji jeste utoliko lakši što više od polovice stanovništva ima neku vrstu zaštite, ali je i dalje krajnje neizvjestan, što tvrde i oni koji bi trebali znati nešto više.
Nedozvoljeni minusi
No, pored kontinuirane teme pandemije, vijest tjedna koja egzistencijalno dotiče najviše građana je ona o ukidanju nedozvoljenih prešutnih minusa na kojima su banke lihvarskim kamatama opteretile čak 840 tisuća građana. HNB i Vlada su očito reagirali kasno i teško će sada stvar prelomiti preko koljena, no svakako je dobro da jesu reagirali. Ali, ono što je u čitavoj priči zastrašujuće jeste socijalna slika društva, budući da je najveći dio ovih minusa nastao iz potrebe ljudi s nedovoljnim primanjima. A to zapravo nismo otvorili kao temu.
Ukidanje državnih biljega
Ukoliko pak zbog nečega lijepog treba pamtiti ovaj tjedan, to je odluka o ukidanju državnih biljega, apsolutno besmislenih markica koje su svaki odlazak po neki dokument pretvorili u priču bez kraja i s mnogo gubljenja živaca. Čitava priča o smanjivanju birokracije i olakšavanju usluga građanima napreduje nezamislivo sporo iz razloga što vladajući jednostavno ne znaju što će onda s tolikim brojem bespotrebno zaposlenih, jer alternativu nemaju.
Popis stanovništva, demografski slom i neprolazni nacionalizam
Jedan od tih koraka naprijed jeste i mogućnost da se građani prvi put sami popišu putem sustava e-građani, što je dovelo do kampanje SDSS-a kojom se potiče građane srpske nacionalnosti da iskoriste tu mogućnost i izbjegnu neugodnosti, ali i do prijetećih poruka na njihovim plakatima, ekstremističke kampanje nečega što se naziva Hrvatska pravoslavna crkva, novog histeriziranja Ivana Penave i užasavajućeg grafita uperenog protiv Milorada Pupovca u Gospiću. Kojeg gradonačelnik Starčević ne vidi posebno problematičnim. A stvari su zapravo vrlo jednostavne. Doživljavamo demografski slom koji pogađa i Hrvate i Srbe, što je priznao čak i vječno optimistični Stjepan Šterc, koji je međutim imao osebujan istup u radio emisiji za dijasporu. Rekavši, između ostalog, da iseljavaju djeca branitelja, ogorčeni činjenicom da imaju manje šanse od djece tzv. crvene buržoazije, koja ostaju u zemlji. . Ukratko, ako je Šterc taj koji se brine za demografiju, dobro je da je još itko ovdje, piše Telegram
Vrhovni sud
Suci Vrhovnog suda su pak premoćnom većinom podržali kandidaturu Marina Mrčele za čelnog čovjeka te institucije, dok je Milanovićev kandidat, sudac Dobronić dobio tek četiri glasa. Iako je ovo glasanje savjetodavno, obećava novu pat-poziciju.
U SDP-u sve po starom
A od silnih najava o konačnom obračunu u SDP-u, dobili smo tek Bernardićev govor koji je naišao na šutnju i neodobravanje, potvrdivši još jednom kako nikakvog principijelnog ili programskog sukoba u toj stranci nema, niti ga je ikad zapravo bilo. S davnim izuzetkom odlaska onih koji su formirali ASH. No, to je bilo još 1994. godine.
Slobodna Dalmacija
Nekoć ugledni splitski dnevnik objavio je pak sramotnu naslovnicu na kojoj se problematizira činjenica rada nekadašnje prostitutke u socijalnoj službi. Tekst je problematičan na svaki način, od ideje do izvedbe i uredničke opreme i prosto je nevjerovatno da je bilo moguće objaviti ga, pa još i nakon svega ne vidjeti nikakav ozbiljan problem u tome i objaviti ispriku koja to nije. A opet, sve to skupa i nije toliko iznenađujuće imamo li u vidu sve što se sa Slobodnom događa već duže vrijeme.
