„Državna revizija kaže da smo neučinkoviti, ali moram reći da je s obzirom na veličinu grada, broj stanovnik i ostvarene prihode od poslovnih prostora i iznajmljivanja imovine, Rijeka po tome apsolutno prvi grad u Republici Hrvatskoj“, rekao je gradonačelnik Vojko Obersnel
Na gradonačelnikovu kolegiju podnesen je izvještaj o izvršenju proračuna Grada Rijeke u 2015. godini. Govoreći o izvršenju Proračuna Grada Rijeke za 2015. riječki gradonačelnik Vojko Obersnel na svom je današnjem kolegiju kazao kako se zbog određenih zakonskih promjena lanjski rast BDP-a nije u cijelosti povoljno odrazio na prihode Proračuna, pa su oni u 2015. iznosili 683 milijuna kuna, odnosno 92 posto godišnjeg plana, pri čemu se nastojalo rashode uskladiti s prihodima, bez većih rezova na štetu standarda građana.
U Proračunu je ostvaren manjak od 12,4 milijuna kuna, no dobra je vijest da je on za 50 posto manji nego što je bio u prethodnoj godini, prenose mrežne stranice Grada Rijeke.
Gradonačelnik Rijeke rekao je da će izvještaj biti proslijeđen Gradskom vijeću Grada Rijeke na razmatranje i usvajanje, naglasivši pritom da se odluka o izvršenju proračuna nakon dugo vremena usvaja za godinu u kojoj je zabilježen rast industrijske proizvodnje za 2,6 posto, ali i rast BDP-a za 1,6 posto, što je više od procjene koja je bila napravljena za 2015. godinu.
Promjena Zakona bitno utjecala na proračune svih jedinica
Rast BDP-a, međutim, nije se bitno osjetio na prihodima Proračuna jer najznačajniji udio čine prihodi poslovanja, odnosno prihodi od poreza, koji su ostvareni u iznosu od 352 milijuna kuna. Od toga se gotovo 317 milijuna kuna odnosi na prihode od poreza i prireza na dohodak, koji su za 23 milijuna kuna manji nego tijekom 2014. Taj manjak je izravna posljedica promjene Zakona o porezu na dohodak kojim je povećana porezna osnovica, odnosno osobni odbitak za zaposlene.
„Promjena Zakona bitno je utjecala na proračune svih jedinica lokalne samouprave, odnosno na smanjenje njihovih prihoda. Unatoč žučnim raspravama, Vlada je donijela odluku kakvu je donijela. Da Grad Rijeka lani nije povećao stopu prireza s 12 na 15 posto, taj manjak prihoda od poreza bio bi i veći te bi se popeo na 33,2 milijuna kuna. To bi se, naravno, negativno odrazilo i na rashodovnoj strani proračuna“, rekao je gradonačelnik Obersnel dodavši kako je porez na promet nekretnina ipak bio nešto veći nego u prethodnim godinama, opet kao posljedica izmjena zakona ali i buđenja tržišta nekretninama.
Drugi najznačajniji prihodi Proračuna, prenose mrežne stranice Grada Rijeke, dolaze od upravnih i administrativnih pristojbi. Oni su u 2015. bili veći za 1,2 posto, odnosno milijun i pol kuna. Najviše je ostvareno prihoda od komunalne naknade (96,5 milijuna kuna), zatim od komunalnog doprinosa (10 milijuna kuna) i od prihoda iz namjenskog dijela cijene komunalnih usluga (11 milijuna kuna).
Treći najvažniji prihod poslovanja Proračuna Grada Rijeke su prihodi od imovine, a oni iznose 112 milijuna kuna i za gotovo 2 posto su veći u odnosu na 2014. godinu. Riječ je o prihodima od financijske imovine (najvećim dijelom od zateznih kamata) sa zabilježenim rastom od 11 posto, odnosno 5,6 milijuna kuna. Od toga se najveći dio odnosi na prihode od nefinancijske imovine, u što spadaju prihodi od gradskog poreza koji iznose 12 milijuna kuna.
Prihod od čak 44 milijuna kuna ostvaren je kroz pomoć iz inozemstva i subjekata općeg proračuna. Riječ je o 20 milijuna kuna većem iznosu u odnosu na 2014., odnosno rastu od 70 posto, koji je rezultat povlačenja europskih sredstava za niz europskih projekata koje Grad Rijeka uspio dobiti u tom razdoblju.
Najveći iznos prihoda ostvaren je od zakupa i iznajmljivanje imovine, ukupno 106,5 milijuna kuna s rastom od 1,4 posto u odnosu na protekle godine.
„Državna revizija kaže da smo neučinkoviti, ali moram reći da je s obzirom na veličinu grada, broj stanovnik i ostvarene prihode od poslovnih prostora i iznajmljivanja imovine, Rijeka po tome apsolutno prvi grad u Republici Hrvatskoj“, rekao je gradonačelnik.
Ostvareni prihodi od prodaje nefinancijske imovine, odnosno prodaje zemljišta ili prava građenja, manji su nego u 2014. i iznose oko 28 milijuna kuna. Primici od financijske imovine i zaduživanja su također manji jer dodatnih zaduživanja nije ni bilo, a jedino zaduženje koje Grad Rijeka još ima je zajam Ministarstva financija za sufinanciranje provođenja EU projekta realizacije zone gospodarenja otpadom na Marišćini u iznosu od 1,2 milijuna.
Smanjeni rashodi za zaposlene
Grad Rijeka u nastojanju da smanji proračunske rashode, posebno zbog očekivanja manjih poreznih prihoda, smanjio je rashode za zaposlene, i to ne samo u gradskoj upravi, nego u svim proračunskim korisnicima pa su oni bili manji oko 2 posto.
„Iako smo smanjili masu plaća za 5 posto, to se nije osjetilo zbog potrebe povećanja broja zaposlenih. Naime, u međuvremenu je u novootvorenom Dječjem vrtiću Pehlin zaposleno 20-ak novih radnika, a sukladno rješenju inspekcije, u JVP-u Rijeka zaposlena su još 4 vatrogasca u JVP-u“, rekao je Obersnel.
Osim što su za 1,5 posto smanjeni materijalni i financijski rashodi, smanjene su i subvencije prema komunalnim društvima i TD Eko plus za 6,5 milijuna kuna, odnosno za 22 posto. Ono što se u Proračunu nije diralo je 32,5 milijuna kuna osiguranih za naknade građanima i kućanstvima iz Socijalnog programa Grada Rijeke, stipendije za studente i isplata novčanih donacija za novorođenu djecu.
„Ono što je također smanjeno su i izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova za 14 posto u odnosu na prethodnu godinu, kao i rashodi za nabavku nefinancijske imovine u iznosu od 2,8 milijuna kuna, odnosno za 6 posto. Sve je to bilo potrebno učiniti kako bi uskladili prihode sa rashodima. U tome se i uspjelo, osim u ovih 12 milijuna kuna koliko su na kraju rashodi bili veći od prihoda“, rekao je gradonačelnik.
Gradonačelnik je izrazio zadovoljstvo izviješćem, naglasivši da bi daljnje usklađivanje rashoda s prihodima značilo i daljnje smanjivanje standarda u društvenim djelatnostima, a to znači zadiranje u Socijalni program, cijenu vrtića, iznos stipendija i slično.
„Smatram da je bolje ostvariti ovakav rezultat, nego dalje zadirati u standard građana. Da nije bilo izmjena Zakona o porezu na osobni dohodak, uz ovakve rashode ostvarili bi višak prihoda od oko 15 milijuna kuna“, zaključio je gradonačelnik Vojko Obersnel.
