Na prvi pogled jasno je zašto turisti vole Lošinj. Ima preko 2600 sunčanih sati godišnje, pa u kampu otvorenom čitavu godinu, uvijek ima turista.
Na otoku raste 1200 vrsta bilja. Od njega se rade domaći čajevi, med i kozmetika. Svi lošinjski restorani pripremili su antičke menije.
Znalački su na Lošinju spojili daleku povijest i moderna očekivanja turista koji sa svakim novim dolaskom rastu. Zato se ovdje godišnje u turizam investira deset milijuna eura. Ulažu, ali istovremeno vode brigu o održivom razvoju za što su dobili brojne svjetske nagrade.
“Godišnje imamo više od 285 tisuća gostiju koji ostvaruju 2,2 milijuna noćenja i rast je otprilike 4 posto godišnje, dakle mi ne rastemo u glavnoj sezoni nego rastemo u pred i posezoni i to je zapravo naš cilj – cjelogodišnji turizam”, tvrdi Đurđica Šimičić, direktorica Turističke zajednice Grada Malog Lošinja.
Uz sve adute koje već imaju, s Muzejom Apoksiomena dobili su još jedan ogroman mamac za turiste.
Prvi čovjek hrvatskog turizma Anton Kliman za RTL Danas prokomentirao je dosadašnje stanje u turizmu i predsezonu.
Je li Apoksiomen najljepša vijest turizma za 2016.?
Vjerojatno jedna od najljepših vijest i ijedna od stvari koje će sigurno nadopuniti turističku ponudu, osobito Malog Lošinja. Ovo je pravo upravljanje turističkim proizvodom. Mali Lošinj se ovime izdvaja od ostatka Hrvatske. Ovo je jako dobro menadžiranje, kulturna ponuda koja predstavlja jedan veliki turistički proizvod na Jadranu.
Primjer drugima?
Primjer drugima, ali nemamo svugdje Apoksiomene. Ne može biti primjer da drugi nisu nešto odradili. Turizam, me odradio svoje. Da nije bilo turizma na Malom Lošinju, ne bi bilo Apoksiomena, još bi uvijek ležao u pijesku. Ovo je jedna dobra priča koja će Malom Lošinju i Hrvatskoj dati jedan novi impuls.
Prvomajski praznici uvijek su prilika za zbrajanje. Koliko je turista trenutno na Jadranu, što to govori o ovoj predsezoni?
Tradicionalno za prvomajske praznike počinje prava predsezona. 80-ak tisuća gostiju je sada na Jadranu, od toga 7.000 je hrvatskih gostiju. Više od polovice od tih 80 tisuća stranih gostiju su Slovenci, a ostalo su Talijani, Austrijanci, Nizozemci… Zastupljenost je velika. Počinje i kamping sezona.
Koliki se plus na kraju predsezone očekuje?
Na kraju predsezone nikad ne govorimo o plusu. Govorimo o konsolidiranim podacima na kraju godine, kad očekujemo između 4 i 6 posto porasta u odnosu na prošlu godinu.
Predložili ste svojevrsne mjere akcije za građane. Znači li to da će Hrvati više putovati na godišnje, kako ste vi to zamislili, kako bi stvar funkcionirala?
Minsitarstvo turizma radi aktivno na svim programima i pokušavamo uočiti prednost drugih država koje su imale iste probleme kao i mi. Jedan od modela koji razmatramo je mađarski model, a to je ona spomenuta kartica. To nije nikakva pogodnost za domaće turiste, cijene su uvijek iste i za strance i za turiste, ali tu se radi o mjeri gdje se angaćirano usmjerava turistički promet u Hrvatskoj. Poslodavci za manji proez uplaćuju na određene iznose iz svog portfelja i to je samo za turističku potrošnju – ili za smještaj, restoran, ulaze u muzeje, kulturne manifestacije… To je sve što mi možemo menadžirati. Takve modele pokušavamo implementirati.
Bez investicija i privatizacije ničega. Kako tu stojimo?
Investicije u turizmu su velike. Jako puno se gradi u Hrvatskoj. Trenutno je 25 hotela u gradnji. Neki će ubrzo biti završeni, a neki su u tijeku gradnje. Ono što će nuditi država je privatizacija. hoteli Makarska, Imperijal Rab, Maestral i drugi hoteli – idemo u privatizaciju, novi investicijski ciklus, podizanje kvalitete, što će donijeti konkurentnost hrvatskog turizma.
Maja Brkljača
