Iz Hrvatske je prošlu nedjelju u Bosnu i Hercegovinu preko graničnog prijelaza Bosanski Šamac ušla kolona vozila EUFOR-a, a danas iz središta Sarajeva stižu slike njihovih snaga kako patroliraju u jednoj od glavnih ulica.
Prema pisanju radiosarajevo.ba u tu je zemlju stiglo oko 500 vojnika EUFOR-a koji će biti smješteni u kampu Butmir u blizini Sarajeva. Novopristigli pripadnici EUFOR-a pripremaju se za pojačane operativne patrole kao podrška partnerima u toj zemlji.
Kratko su se zadržali kod katedrale, ali nisu bili raspoloženi za slikanje i izjave.
“Prema mojoj procjeni riječ je o vojnicima EUFOR-a iz Austrije”, dodao je reporter Radio Sarajeva, a i prema oznakama na njihovim ramenima, čini se da zaista jesu iz Austrije.
Snage EUFOR-a u BiH dolaze zbog pogoršanja međunarodne sigurnosti te iz predostrožnosti, a iz EUFOR-a je navedeno da je trenutna sigurnosna situacija u BiH stabilna.
‘Iz predostrožnosti u BiH’
“Četiri jedinice s oko 500 pripadnika rezervnih snaga EUFOR-a koje su stacionirane izvan Bosne i Hercegovine će, predostrožnosti radi, u naredna dvije tjedna biti raspoređene u Bosni i Hercegovini, kao pojačanje postojećim snagama”, priopćili su iz EUFOR-a.
Prema pisanju bosanskohercegovačkih medija, prisutnost ovih snaga je prije svega kako bi se pokazala odlučnost EU da održi stabilnost u BiH.
Unatoč tome, dozu nelagode izaziva i današnja informacija o tome koliko je oružja na ovim područjima zaostalo nakon rata skriveno po kućama i među stanovništvom, a procjene kažu da među “najonaoružanijim” narodom na svijetu.
Kako navodi Hina, prema podacima koje je prikupio i obradio vladin Koordinacijski odbor za malo oružje i lako naoružanje, u 2021. godini u BiH je bilo zakonito registrirano 320 tisuća komada različitog oružja.
Od toga je nešto više od 195 tisuća komada u posjedu osoba koje žive u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj naoružano je nešto više od 125 tisuća ljudi, a preostalih 3700 naoružanih je s područja distrikta Brčko, prenijele su u ponedjeljak banjolučke “Nezavisne novine”.
O tome koliko je još ostalo skrivenog oružja, samo se nagađa, a državne policijske agencije u toj zemlji uspjele su tijekom 2021. zaplijeniti samo 63 komada takvog oružja. Procjena je da, zajedno s akcijama koje su provele entitetske i županijske policije u Federaciji BiH, ukupna brojka zaplijenjenog oružja u prošloj godini nije bila veća od 1400.
Organizacija Small Arms Survey, čije je sjedište u Ženevi, prikuplja podatke o posjedovanju različitog oružja u gotovo svim zemljama svijeta te procjene o posjedovanju ilegalnog oružja.
Prema pokazateljima te organizacije dostupnim na mrežnim stranicama koji se odnose na 2018., BiH spada među države čije je stanovništvo među najbolje naoružanim jer se pretpostavlja da tamo, uz registrirano oružje, civili posjeduju još dodatnih 820 tisuća komada neprijavljenog oružja.
Iz toga proistječe da građani BiH imaju na raspolaganju milijun i 185 tisuća komada različitog oružja, odnosno više od 30 na 100 stanovnika. Policijske agencije u zemlji pak raspolažu s manje od 30 tisuća komada oružja.
Imajući sve to u vidu, razgovarali smo s Igorom Tabakom, analitičarem portala Obris – Obrana i sigurnost, koji kaže da oružje skriveno po kućama u BiH nije prijetnja miru u našem susjedstvu.
‘Nema prijetnje ratu’
“Ne mislim da je BiH krizno žarište, posebno ako to usporedimo s Ukrajinom danas. Republika Srpska i Republika Srbija postavile su se u puno stvari drugačije nego ostatak EU. Ako to nije bilo vidljivo do prije nekoliko tjedana ili do prije nekoliko mjeseci, danas je to jako vidljivo. Točka mimoilaženja je Ruska Federacija i to je po pitanju Ukrajine dodatno isplivalo na vidjelo. Treba očekivati da će se EU i čitav niz drugih zemalja prema otvorenim ruskim saveznicima ponašati drukčije i to je jedini razlog određenog jačanja pažnje u BiH”, smatra Tabak.
Nastavio je da su sva postkonfliktna društva puna ilegalnog oružja, da se to, uz BiH, odnosi i na Hrvatsku te Srbiju i Kosovo.
“U svim područjima raznih sukoba ima više ilegalnih oružja nego u zemljama u kojima je dugo mirno. Posljednjih je godina dosta nastojanja da se legalno držanje oružje učini što težim i neugodnijim, to je u Hrvatskoj jako vidljivo”, rekao je naš sugovornik.
O lakom ili “kućnom” oružju kaže da ono jednostavno nije dovoljno za bilo kakav ozbiljniji ratni sukob podsjećajući da se na ovi područjima ranije ratovalo s puno ozbiljnijim arsenalom vojne tehnike koje praktički sada više nema.
“Srbija je u ratnim avanturama na kraju Jugoslavije potrošila gotovo sve devizne rezerve bivše države koje je bila prisvojila, nema viška slobodnog novca koji bi se uložilo u novu ratnu avanturu. Sve države na ovim područjima posljednjih 20 godina imaju problem održavanja minimalnih vojnih snaga. To se odnosi i na Hrvatsku i Srbiju, Ali i Albaniju, Crnu Goru, Sloveniju”, rekao je Tabak.
