Kako bi pomogao raseljenim osobama iz ratom pogođene Ukrajine koji borave na području Rijeke, Grad Rijeka će im dodijeliti prava iz socijalne skrbi, odlučeno je na gradonačelnikovom kolegiju.
Zbog ratnih zbivanja u Ukrajini koja su započela krajem veljače 2022. godine, mnogo je osoba koje su bile prisiljene napustiti svoje domove. Vlada Republike Hrvatske je početkom ožujka donijela Odluku o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine kojom je utvrđeno kojim će se kategorijama raseljenih osoba koje su napustile Ukrajinu uslijed ratnih zbivanja odobriti privremena zaštita te je utvrđeno da će im se osigurati pristup svim pravima koja proizlaze iz navedenog statusa, poput prava na socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i niz drugih prava.
Kako je kazala pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Karla Mušković, prema podacima Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, kojem su se raseljene osobe obratile za humanitarnu pomoć, na našem području, u privatnom smještaju boravi 80-ak osoba, većinom žena s malom djecom, ali i starijih osoba te osoba s invaliditetom. No, njihov broj zasigurno je veći, a pravim brojem raspolaže Policijska uprava primorsko-goranska.
VIDEO DANA:
„Rat u Ukrajini ne jenjava, pozorno pratimo situaciju kako u Rijeci tako i u neposrednom okruženju te smo u stalnom kontaktu s nacionalnim i županijskim stožerom civilne zaštite. Nastojimo svima koji su se našli pogođenima ratnim zbivanjima, omogućiti čim bolju integraciju, prije sve u odgojno-obrazovni sustav“, kazao je riječki gradonačelnik Marko Filipović.
Kako bi malim Ukrajincima omogućio što lakšu prilagodbu, Grad Rijeka će djeci osigurati besplatnu prilagođenu hranu za dojenčad prema medicinskoj indikaciji, mogućnost upisa i besplatnog boravka u jaslicama/vrtiću, osigurati pohađanje osnovne škole i besplatnu marendu u osnovnoj školi te pohađanje i prehranu (ručak i marendu) u produženom/cjelodnevnom boravku u osnovnoj školi, kao i poklon-bon za nabavu školskih knjiga/školskog pribora (drugog obrazovnog materijala) za osnovnu školu. Prava će moći ostvariti izbjeglice iz Ukrajine koje borave na području grada Rijeke, evidentirani su pri Policijskoj upravi Primorsko-goranskoj te podnesu zahtjev Gradu Rijeci, uz predočenje iskaznice stranca pod privremenom zaštitom.
Pored toga, raseljenim osobama omogućit će se besplatno korištenje javnog gradskog prijevoza na području grada Rijeke uz predočenje iskaznice stranca pod privremenom zaštitom.
„Nažalost, sjećanja s prognanicima i izbjeglicama u Hrvatskoj su svježa, stoga suosjećamo sa svima koji su se našli u toj situaciji. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da pomognemo ljudima u nevolji“, poručio je gradonačelnik Filipović.
Uskrsnica za najugroženije umirovljenike i starije osobe bez prihoda
Grad Rijeka će, nakon što posljednjih 16 godina dodjeljivao božićnice, po prvi puta dodijeliti Uskrsnicu u visini od 200 kuna za najugroženije umirovljenike i starije osobe bez prihoda, za što će se iz proračuna izdvojiti ukupno 100 tisuća kuna.
Novčanu pomoć ostvarit će oko 420 umirovljenika, koji u 2022. godini ostvaruju pravo na novčanu pomoć za umirovljenike Grada Rijeke te oko 80 osoba starijih od 65 godina koji ostvaruju pravo na novčanu pomoć za osobe bez prihoda. Uskrsnica će se isplatiti na tekući račun, odnosno zaštićeni račun korisnika.
Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za zaduženje Energa za obnovu toplinarstva
Gradskom vijeću upućen je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za zaduženje i davanju jamstva za ispunjenje obveza TD Energo, odnosno za financiranje vlastite komponente u EU projektu „Obnova toplinarstva Grada Rijeke“. Radi se o projektu za koji su sredstva dobivena putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizam) u sklopu Urbane aglomeracije Rijeka.
Cilj projekta je povećanje energetske učinkovitosti toplinskog sustava i pouzdanosti opskrbe toplinskom energijom na području grada Rijeke ulaganjem u modernizaciju proizvodnih pogona (toplana) i distribucijske mreže uz postupan prelazak na energetski učinkovit sustav centraliziranog grijanja, a predviđeno trajanje projekta je do 1. rujna 2023. godine.
Ukupna vrijednost projekta je 112,2 milijuna kuna, od čega iz fondova EU osigurano 83,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Nadalje, putem javnog poziva Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije sufinancirat će provedbu EU projekta do najviše 10 milijuna kuna, s time da će se konačni iznos sufinanciranja odrediti tek kod završnog zahtjeva za plaćanje.
Zbog potrebe vlastitog udjela u financiranju projekta, TD Energo se obratio komercijalnim i razvojnim bankama pri čemu je zatražio ponudu kredita za vlastita sredstva na projektu u iznosu od 30 milijuna kuna, od čega bi Grad Rijeka jamčio za 24 milijuna kuna, uvećano za pripadajuću kamatu i ostale troškove. Navedeni iznos zatražen je zbog znatnog porasta cijena na tržištu građevinskog materijala i usluga, sve kako ne bi došlo do ugrožavanja realizacije provedbe projekta, u slučaju da konačna vrijednost ugovora naraste iznad procijenjenih vrijednosti.
Gradonačelnik Filipović je naglasio kako je osiguranje dovoljnog iznosa vlastitih sredstava putem kredita od izuzetne važnosti kako bi se projekt mogao uspješno završiti.
„Kako se radi o iznosu koji je veći od 7 i pol milijuna kuna, potreba je odluka Gradskog vijeća, kojem upućujem Prijedlog odluke o zaduženju putem dugoročnog financijskog kredita kod Erste&Steiermärkische Banke, na koju su pozitivno mišljenje dali odjeli za komunalni sustavi i financije. Nadam da će biti razboritosti kod većine u Gradskom vijeću da prihvati ovu odluku, jer ako navedeni projekt ne bude realiziran, revidiran i pozitivno ocijenjen od strane SAFU, Energo će biti primoran vratiti dodijeljena bespovratna sredstva, uvećana za propisane penale“, poručio je gradonačelnik Filipović.
Pri utvrđivanju zatraženog iznosa uzeta je u obzir činjenica da iznos sufinanciranja predviđen Ugovorom o sufinanciranju provedbe EU projekta predstavlja najviši mogući iznos, odnosno postoji mogućnost da konačni iznos sufinanciranja bude znatno manji.
Prijedlog pokretanja izrade nove Strategije Urbane aglomeracije Rijeka
Pred Gradskim vijećem će se naći i prijedlozi odluka vezanih uz pokretanje izrade Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021-2027. godine i pratećih dokumenata; Komunikacijske strategije, Komunikacijskog akcijskog plana i Akcijskog plana za provedbu strategije.
Izrada Strategije je nužna ne samo zbog nedavnog povećanja obuhvata Urbane aglomeracije Rijeka na nove članove, odnosno općine Matulji, Omišalj i Jelenje i grad Bakar, već prvenstveno zbog činjenice da je izrada Strategije podloga za dobivanje EU sredstava iz ITU mehanizma i u sljedećem financijskom razdoblju Europske unije.
„Rijeka je u ovom proteklom financijskom razdoblju bila najuspješniji grad u povlačenju sredstava iz EU fondova, a i naša Urbana aglomeracija je u tome prednjačila. Načelnici i gradonačelnici 14 općina i gradova koji čine Urbanu aglomeraciju Rijeka potpisali su Sporazum o suradnji tijekom izrade i provedbe strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka za financijsko razdoblje 2021. – 2027. godine. Nadam se da će i naše Gradsko vijeće prihvatiti ovakav zaključak i donijeti potrebne odluke“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Gradskom vijeću na usvajanje su upućene dvije odluke vezane uz prodaju zemljišta na Trsatu, budući da ponude kupaca prelaze milijun kuna. Atraktivna zemljišta privukla su velik broj zainteresiranih kupaca, pa je cijena za dva zemljišta, svaki veličine oko 600 m², višestruko narasla.
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o pravilniku o korištenju sredstava spomeničke rente za obnovu pročelja i krovova
Na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću upućen je Nacrt prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o korištenju sredstava spomeničke rente za provođenje Programa sanacije i obnove pročelja i krovova građevina na području zaštićene Urbanističke cjeline grada Rijeke.
Pravilnikom se utvrđuju uvjeti i mjerila za sufinanciranje Programa sanacije i obnove pročelja i krovova na području zaštićene Urbanističke cjeline grada, postupak i tijela za donošenje Liste prioriteta te način praćenja izvršenja Programa.
Od 2006. godine, kada je objavljen prvi poziv vlasnicima građevina u zaštićenoj urbanističkoj cjelini grada Rijeke i građevina pojedinačno registriranih kao kulturno dobro, u Rijeci je obnovljeno 59 pročelja i krovova zgrada, u iznosu od 23,1 milijun kuna.
„Ima puno lokacija u gradu na kojima je ovaj projekt izuzetno vidljiv. Kroz program su obnovljene neke ikoničke zgrade, poput palače Jadran, Whiteheadove Venecijanske kuće u Dolcu ili Pravoslavne crkva, a trenutno se obnavlja Casa Nave u Laginjinoj. Zbog pandemije koronavirusa i mjera pomoći gospodarstvu u 2020. godini donesena je odluka o suspenziji plaćanja spomeničke rente, čime je proračun uprihodovao oko 4,5 milijuna kuna manje. Zbog tog razloga protekle godine nismo raspisali Javni poziv za dostavu prijedloga za sufinanciranje sanacije pročelja i krovova“, kazao je pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar.
Nakon što prođe savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, Prijedlog odluke uputit će se Gradskom vijeću na raspravu i usvajanje. Bude li odluka donesena na sjednici Gradskog vijeća, novi javni poziv mogao bi biti raspisan u svibnju ili lipnju.
Novim pravilnikom, raspisivanje javnog poziva predviđeno je svake tri godine, umjesto kao do sada svake dvije, budući da je iskustvo pokazalo kako su dvije godine nedostatne da se provede natječaj, završi dokumentacija, a građani podignu kredit, pronađu izvođača radova i provedu obnovu. Također, predlaže se i maksimalni iznos sufinanciranja od strane Grada Rijeke na iznos od 400 ili 500 tisuća kuna, što će ovisiti o zoni i stupnju konzervatorske zaštite građevine. Navedena odredba, kojom se propisuje maksimalan iznos sufinanciranja, uvodi se s ciljem da se što većem broju korisnika omogući raspodjela proračunskih sredstava namijenjenih za tu svrhu.
„S obzirom na to da u projekcijama proračuna za 2023. i 2024. imamo 5,6 milijuna kn za ovaj projekt, možemo očekivati da ćemo u sljedećem ciklusu obnoviti 11 ili više zgrada“, kazao je pročelnik Šarar.
Gradonačelnik Filipović istaknuo je kako se radi o projektu koji je vidljiv i za koji ne jenjava interes.
„Nadamo se da ćemo ovim izmjenama potaknuti što veći broj suvlasnika zgrada da se odluče na obnovu svojih fasada“, kazao je gradonačelnik.
