‘Ne znam na koji način će biti regulirano da benzinske postaje koje nisu na autocestama, a kojih je većina, osiguraju potrebne količine goriva’, kaže energetski stručnjak Davor Štern
Uoči sutrašnjeg najavljenog drastičnog poskupljenja naftnih derivata, jutros je Vlada na telefonskoj sjednici donijela uredbu kojom je fiksirala najviše maloprodajne cijene goriva na benzinskim postajama koje se ne nalaze na autocestama. Drugim riječima, od sutra će poskupjeti gorivo samo na benzinskim postajama na autocestama gdje će litra benzina koštati 14,07 kuna, a dizela 14.57 kuna. Istodobno će cijena litre eurosupera 95 na svim ostalim crpkama biti 13,50 kuna, eurodizela 13,08 kuna, a plavog dizela 9,45 kuna. Da Vlada nije donijela tu mjeru, kazao je premijer Andrej Plenković, gorivo bi sutra bilo značajno skuplje: litra eurodizela koštala bi 16,64 kune, eurosupera 95 – 15,95 kuna, a plavog dizela – 11,83 kune.
“Ova mjera pridonosi zaštiti standarda naših građana i omogućuje intenzivnu turističku sezonu. Imamo još prostora i u pogledu trošarina i za benzin i na dizel da dođemo na minimum, a i ovakvim mjerama postižemo efekte”, kazao je Plenković nakon telefonske sjednice Vlade.
‘Nema više korelacije između cijena nafte i derivata’
O Vladinoj mjeri kojom se fiksiraju maloprodajne cijene goriva na benzinskim postajama koje nisu na autocestama, razgovarali smo s energetskim stručnjakom i svojedobnim ministrom gospodarstva Davorom Šternom. On ističe kako više nema konkretne veze između cijena nafte i cijena naftnih derivata.
“Došlo je do disproporcije tako da se na to više ne možemo oslanjati na to pada li ili raste cijena nafte na međunarodnom tržištu. Derivati imaju svoju cijenu, a nafta svoju. Korelacija među njima je izgubljena”, kaže Štern.
Što se tiče same današnje uredbe, Štern je rekao da Vlada ima pravo donijeti takvu odluku, ali je ujedno izrazio sumnju u njene rezultate.
“Ne znam na koji način će biti regulirano da benzinske postaje koje nisu na autocestama, a kojih je većina, osiguraju potrebne količine goriva. Jučer sam prošao automobilom kroz Sloveniju i u manjim mjestima su crpke bile zatvorene, nisu imale goriva. Bojim se da će i kod nas doći do tih problema. Ne vjerujem da će turisti silaziti s autoceste da bi kupili gorivo, ali ne znam ni tko će natjerati distributere da prodaju jeftinije gorivo na jednom mjestu, ako mogu skuplje na drugom. Logika te Vladine odluke je da se olakša građanima i održiva je na dva tjedna, ali ne vidim kako će biti održiva na duže vrijeme. Distributeri će nastojati prodati gorivo što skuplje mogu pa će se ljude natjerati da kupuju gorivo tamo gdje ga ima, dakle na autocesti”, naglasio je Štern.
‘Naftni derivati nam stižu iz Mađarske, nemamo veze s mediteranskim tržištem’
Na pitanje odakle dolazi većina naftnih derivata u Hrvatsku, Štern je rekao kako nema uvida u to, ali smatra da vjerojatno stiže iz Mađarske.
“U Mađarskoj se ostvaruju ekstraprofiti jer tamo dobivaju jeftinu rusku naftu, a nama prodaju derivate koji su prema formuli vezani na mediteransko tržište. Tu je anomalija koju bi svakako trebalo prekinuti. Mi nemamo veze s mediteranskim tržištem. Imamo rafineriju u Rijeci i temeljem toga trebamo raditi svoje izračune te konačno staviti tu rafineriju u funkciju domaćeg tržišta”, smatra Štern.
‘Divljanje cijena je isključiva posljedica rata’
Upitali smo ga je li “divljanje” cijena nafte i naftnih derivata isključivo posljedica rata u Ukrajini ili i nekih drugih čimbenika.
“Isključivo je posljedica rata. Govori se o embargu na rusku naftu, međutim, embargo je i na naftne derivate iz Rusije. A Rusija je veliki izvoznik naftnih derivata kojih je otamo puno stizalo baš na područje Mediterana, tako da je ovo izravna posljedica rata. No, dijelom je i posljedica činjenice da su, u želji za dekarbonizacijom i smanjenjem zagađenja okoliša, mnoge velike rafinerije u Europi zatvorene. Svelo se na to da manji broj rafinerija ne može zadovoljiti potrebe”, kazao je Štern, piše Net.hr.
