S obzirom na trend porasta potražnje za ronilačkim turizmom, velike su mogućnosti njegova razvoja. Više u videoprilogu!
Podmorje Sjevernog Jadrana nudi brojne zanimljivosti za ronioce, od raznolikosti biljnoga i životinjskoga svijeta do još jedne turističke atrakcije, a to su potopljeni brodovi.
Sve to na Kvarner privlači brojne ronioce
“Potopljeni brodovi imaju svaki svoju priču i svaki su jedna vremenska kapsula koja je stala u onom momentu kada je taj brod potonuo. Kada zaronite na njega ne možete ne pomisliti kako je taj brod dospio na dno i koje su to sudbine vezane za te ljude”, kaže Danijel Frka, instruktor ronjenja i podvodni istraživač za Kanal Ri.
Veliki broj olupina na sjevernom Jadranu predstavlja komparativnu prednost u odnosu na neke druge destinacije.
“Ako računate šire područje Kvarnera, Velih vrata i Kvarnerića, ima tu više od 20 potopljenih brodova i zrakoplova. Neki se nalaze na većim dubinama pa su dostupni isključivo tehničkim roniocima a takvih u ronilačkom turiznu ima sve više. Međutim mnoge su od olupina dostupne i roniocima početnicima, dodaje Danijel Frka.
Mi smo upravo prije samog zarona sreli grupu početnika koji su u ljepotama našeg podmorja došli uživati iz Italije.
“Ovo je jedno prekrasno mjesto koje nam pruža puno zadovoljstva, bogato biljnim i životinjskim svijetom. Pri svakom zaronu susrećemo puno riba, ne treba ih čekati – tu su oko nas”, kaže Giorgio iz Italije.
Kvarner je odličan za ronjenje
Kvarner je odličan za ronjenje, kazao je slovenski instruktor ronjenja koji je našim morem oduševljen.
“U Kostreni je super jer ima puno ribe, ima morskih konjića, ima puno flore i faune koja je vrlo zanimljiva. I lokacija za tečaj JE zanimljiva jer počne nisko i onda ide duboko, tako da možeš napravitI sve ovdje”, niže pohvale Blaž Mihev, instruktor ronjenja iz Slovenije.
Turističko ronjenje kao poseban oblik turizma sve je popularnije. Kroz ronilački centar Kostrena godišnje prođe više od nekoliko tisuća ronioca.
“Ono što je interesantno našim gostima je blizina. Mi uglavnom radimo sa slovenskim, talijanskim turistima koiji dolaze na vikend ronjenja ili na jednodnevna ronjenja zbog blizine samog Kvarnera Italiji i Sloveniji. Tršćanski zaljev je dosta plitak i nema te dubine, onda im je tu i interesantno…”, kaže Bojan Jurman, instruktor ronjenja iz Ronilačkog centra Kostrena.
Hrvatska ima i jedan nedostatak
S obzirom na trend porasta potražnje za ronilačkim turizmom, velike su mogućnosti njegova razvoja. Hrvatska u odnosu na druge mediteranske destinacije nudi atraktivnu uslugu ali ima i jedan nedostatak.
“Naše ronilačke usluge su relativno skupe u odnosu na druge destinacije. Naprimjer, u Egiptu – koji je samo 4 sata udaljen – ronit ćete za 15 do 20 eura po zaronu, a danas na Visu vas jedan zaron košta 60 i više eura”, otkriva instruktor ronjenja i podvodni istraživač Danijel Frka.
Razvoju ronilačkog turizma pridonijele bi i lokacije na kojima bi bio zabranjen svaki ribolov, a dozvoljeno turističko ronjenje i fotografiranje. Na takvim se mjestima okupljaju velika jata riba, evo i zašto.
“Ronioci kada perajama rone neposredno iznad dna onda uzdižu onaj pijesak i mulj, obrću ono sitno kamenje i onda ribe iza njih dolaze u velikom broju i otimaju se za hranu koje te peraje otkriju”, dodaje Danijel Frka.
Ukoliko se želite okušati u ronjenju i more doživjeti iz neke druge perspektive, morate biti zdravi, stariji od 10 godina dok gornje dobne granice – nema, donosi Kanal Ri.
