Profesor Davor Boban objasnio je koliko su građanskih sloboda Rusi izgubili od početka invazije, ali i koliko je izgledna promjena režima odozdo
U Rusiji danas nema govora o demokraciji, prema podatcima Freedom house-a na ljestvici građanskih sloboda Rusija zauzima nisko 170. mjesto, od 210 država i autonomnih teritorija. Ova organizacija koja svake godine mjeri stanje demokracije u svijetu u svom ju je zadnjem izvješću iz 2021. godine okarakterizirala kao “ne slobodnu”. No koliko su Rusi dodatno izgubili od početka invazije na Ukrajinu? Profesor na fakultetu političkih znanosti i stručnjak za Rusiju i post-sovjetski prostor, Davor Boban, objasnio nam je razvoj političkog sustava u Rusiji od Putinovog preuzimanja vlasti i njegovo skretanje smjera prema čvrstom autoritarizmu u posljednja dva desetljeća.
Kako objašnjava profesor, to se kresanje sloboda odvija u etapama, a uvijek postoji neki povod za uvođenje represivnih zakona.
‘Invazija je jedan u nizu povoda za represivne zakone’
“Gorbačov, koji je neki dan preminuo, djelovao je pod ustavom jedne totalitarne države, u kojem je otvarao politička prava i slobode. Putin djeluje pod demokratskim ustavom iz ’93. godine, pod kojim već 20 i nešto godina smanjuje politička prava i građanske slobode, no uvijek ima neki događaj koji dovodi do toga. Primjerice, 2004. nakon napada na školu u Beslanu, ili nakon što je ponovo postao predsjednik 2012., kada je donesen Zakon o stranim agentima odnosno nevladinim udrugama financiranima izvana”, objašnjava Boban.
Invazija na Ukrajinu samo je jedan od niza povoda za srozavanje građanskih sloboda. Početkom ožujka, kada je invazija krenula, donesen je zakon kojim se štiti dignitet oružanih snaga te kojim se zabranjuje širenje lažnih informacija i omalovažavanje državnih institucija.
“S te su strane smanjena politička i građanska prava u Rusiji. S druge strane, zna se da je dio medija prestao raditi zbog rata. Da nije bilo rata vjerojatno ne bi došlo do donošenja ovog zakona i smanjivanja slobode medija, ali činjenica je da to nije ništa neobično za Putinovu politiku jer se to događa već 20 godina”, kaže profesor.
Putin je bez sumnje uveo autoritarni sustav u Rusiju i ta je država autoritarna država. No, Boban ističe da to ni u kojem slučaju nije ona vrsta diktature koja je postojala u sovjetskom razdoblju. U Rusiji danas ipak postoji kakvo takvo višestranačje, iako je oporba ušutkana.
“Evo, i s ovim zakonom s kojim se ne smije reći da postoji rat. I ako pratite ruske medije, čak i one koji pokušavaju biti što neovisniji ili kritičniji, oni moraju paziti kako će se izražavati. Naravno ima i dosta ruskih medija koji su oružja ruske vlasti i služe kao propagandno sredstvo. To su uglavnom svi važni mediji u ovom trenutku”, kaže.
Rast sloboda i pad standarda u 90-tima
A kao što je već rekao na početku razgovora, Boban ponavlja da su ’90-te bile svijetla točka u mračnoj povijesti Rusije.
“Sustav se počeo otvarati tijekom Gorbačova, a to je Jeljcin nastavio. Samo, problem je što su njegove vlade ’90-tih godina bile u mnogo čemu neuspješne. Neuspješne javne politike dovele su do velikog pada životnog standarda, prosječan životni vijek je u jednom trenutku pao na samo 57 godina. Navodno su se pojavile bolesti koje su bile iskorijenjene još u sovjetskom razdoblju, a vratile su se zbog loše zdravstvene skrbi i siromaštva. Uz to, javili su se izrazito bogati oligarsi čije se bogatstvo mjerilo u milijardama dolara i koji su imali utjecaja na političku vlast. Dakle, vladavina prava je bila izrazito niska. Možda upravo zato što je postojala takva slaba vlast i slaba država, postojala je veća razina političkih prava i sloboda nego što postoji pod Putinom”, objašnjava Boban.
“Rusija 90-tih je bila, uvjetno rečeno, kaos, zbog čega je Jeljcin bio izrazito nepopularan među građanima. Kada se pojavio Putin koji je počeo uvoditi određenog reda, to je građanima bilo izuzetno privlačno. I ne samo da je počeo uvoditi reda, počeo je koncentrirati političku moć u svojim rukama, što je onda dovelo do pada političkih prava i sloboda”, dodaje.
Profesor objašnjava i da je stezanje obruča oko građanskih prava u autoritarnim sustavima uobičajeno kada kreću u rat.
‘Postoji više prava nego u SSSR-u, no manje nego u 90-tima’
“Povijesno gledano, ako se vlast osjeća ugroženom, često će posegnuti za ratom kako bi učvrstila svoju poziciju. Primjer je rat između Rusije i Japana 1904. i 1905., smatra se da je jedan do razloga zbog kojih je ruski car krenuo u rat s Japanom bio taj da učvrsti svoju vlast u zemlji koja je bila ugrožena, jer je mislio da će mu jedan veliki vanjskopolitički uspjeh učvrstiti vlast. S obzirom na to da je izgubio rat, to mu je ustvari oslabilo vlast i omogućilo stvaranje prvog ruskog parlamenta sljedeće godine. Ponekad će se vlast okrenuti i stvaranju dojma velike vanjske ugroze kako bi učvrstila kontrolu u zemlji, te rat uzima kao povod da ojača svoju represiju. Ipak postoji više prava i sloboda u Rusiji nego što je postojalo u sovjetskom razdoblju, no manje nego što je to bilo prije 20 godina”, kaže.
Potpora Putinu na Zapadu
Potpora Putinu unutar Rusije uglavnom se pripisuje rastu standarda i obuhvatnoj propagandi, no posebno je zanimljiva potpora koju ruski diktator dobiva na Zapadu. Istraživanja su pokazala da ljudi koji su se za vrijeme posljednje pandemije bunili zbog ukidanja građanskih sloboda uvođenjem protuepidemijskih mjera, u mnogo većoj mjeri izražavaju potporu Putinu, njegovom režimu i invaziji na Ukrajinu.
“Ljudi koji su često osjetljivi na kvalitetu demokracije u Hrvatskoj ili u nekim europskim zemljama, što je opravdano jer uvijek treba biti osjetljiv na kvalitetu i stanje demokracije, bez problema će hvaliti različite diktature, uključujući i Putina. Isto je u Siriji s njihovim predsjednikom, ili Libiji pod Gadafijem. Da, bilo je stabilno, ali pod koji cijenu? Pod cijenu diktatura. To je problem, taj paradoks, da s jedne strane su jako osjetljivi na stanje demokracije u vlastitoj zemlji, a s druge strane će neki od tih kritičara demokracije podržavati različite diktatore”, kaže Boban.
O mogućnosti promjene sustava
Profesor kaže i kako bi Putina upravo to što je podigao standard Rusima moglo doći glave.
“Sve ovisi o tome koliko će dugo trajati rat i hoće li se početi javljati otpor ako se on oduži, i ako dođe do pada životnog standarda te ekonomske aktivnosti. Po medijima se može čuti da su Rusi naučili trpjeti, no, kakve to ima veze? Naučili su trpjeti ’90-tih. Činjenica je da su zadnjih 20 godina osjetili rast životnog standarda. Tko kaže da su spremni ponovo pasti u razdoblje neimaštine i bijede? Treba biti oprezan u takvim generalizacijama”, smatra Boban
“Pitanje je i kako će ruske vlasti reagirati da bi ublažile pad standarda i teret krize? Vidimo po medijima da kasne s isplatom bonusa Ruskim vojnicima koji se bore u Ukrajini, a koji su bili obećani, i slično. Dakle, pitanje je kada će to nezadovoljstvo nastati”, zaključuje profesor, a prenosi RTL.
