NA GRAĐEVINSKOM FAKULTETU

Otvoren međunarodni znanstveni skup 6. Riječki forum o neurodenerativnim bolestima

Međunarodni znanstveni skup pod nazivom „6. Riječki forum o neurodegenerativnim bolestima“ organizira se od 26. do 28. rujna 2022.  na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Riječki forum organiziraju Klinika za neurologiju i Ured za znanost KBC-a Rijeka, Katedra za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Zavod za biomedicinske znanosti HAZU-a u Rijeci uz Hrvatsko neurološko društvo i pod pokroviteljstvom Europske neurološke akademije.

Na otvaranju skupa u ponedjeljak, 26. rujna 2022. s početkom u 8,30 sati u dvorani G-003 na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (Radmile Matejčić 3, Rijeka) sudionicima su se obratili predsjednici organizacijskog odbora: doc. dr. sc. Vladimira Vuletić, akademik Stipan Jonjić, prof. dr. Zdravka Poljaković, predsjednica Hrvatskog neurološkog društva, prof. dr. Alen Ružić, ravnatelj KBC-a Rijeka, izv. prof. dr. Alen Protić, prodekan Medicinskog fakulteta za poslijediplomske studije i cjeloživotno obrazovanje i prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci.

Na skupu će se kao i dosadašnjih godina predstaviti najnovija dostignuća i dileme u području neurodegenerativnih bolesti, s posebnim fokusom na tridesetu godišnjicu hipoteze o amiloidu, u čijem je postavljanju sudjelovao jedan od predavača, Sir John Hardy, profesor iz Londona.

Uz njega skupu prisustvuju mnogi međunarodno priznati znanstvenici i kliničari iz SAD-a, Velike Britanije, Švicarske, Švedske, Njemačke, Italije, Slovenije, Makedonije, Srbije i izabrani predsjednici Europske neurološke akademije koji se bave neurodegenerativnim bolestima. Sudionici prikazuju nove znanstvene spoznaje iz tog područja, posebno translacijsku znanost koja omogućava izvrsnu suradnju bazičnih znanstvenika i kliničkih znanstvenika u oba smjera. Novost je da je zadnji dan posvećen mladim neuroznanstvenicima i njihovim istraživanjima.

Svrha skupa je da se poveća svjesnost o neurodegenerativnim bolestima i da se aktiviraju sva sredstva kako bismo  se uhvatili u koštac s njima i osigurali, ako ništa drugo, barem istu skrb takvim bolesnicima, a nadamo se da bismo mogli motivirati naše znanstvenike da se uključe u svjetske trendove istraživanja ovih bolesti i daju i taj znanstveni doprinos. To će zahtijevati i vrijeme i sredstva, aktivaciju od  znanstvenika, zajednice, kliničara do nekih nužnih promjena u zdravstveno-političkom pristupu ovim bolestima.

Uz skup organizirana je i javno-zdravstvena akcija u holu Građevinskog fakulteta – Kutak za povećavanje svjesnosti i Pitajte eksperta. U ponedjeljak 26. 9. od 14 do 15 sati organiziran je Kutak za Alzheimerovu bolest (prof. dr. Nenad Bogdanović, Stockholm), u utorak 27. 9. također od 14 do 15 sati Kutak za multiplu sklerozu (prof. dr. Rober Živadinov, Chicago, SAD) , a u srijedu 28. 9. od 12 do 13 sati bit će priređen Kutak za distoniju (doc. dr. Vladimira Vuletić) uz druge doktore riječke Klinike za neurologiju (doc. dr. David Bonifačić, dr. Valentino Rački, dr. Elisha Papić i dr. Mario Hero). Pozivaju se zainteresirani građani da dođu, a uz odgovore na pitanja dobit će i edukativne materijale.

Više o neurodegenerativnim bolestima:

Neurodegenerativne bolesti su skupina teških bolesti kod kojih nastaju progresivne degeneracije i/ili odumiranja živčanih stanica, što može uzrokovati poteškoće s kretanjem, pamćenjem, ponašanjem i druge različite onesposobljenosti. Za ovu skupinu bolesti  još uvijek nema pravog lijeka . Ulažu se ogromni napori i sredstva da se shvati biološka osnova tih kompleksnih bolesti mozga da bi se našao pravi lijek koji ne bi samo ublaživao bolest već  i liječio takva stanja . Mi znamo da je produžen životni vijek u populaciji i da su vodeći uzroci smrti kardiovaskularne i maligne bolesti, ali treba imati na umu da su neurodegenerativne bolesti  u porastu i povezane s dobi. To ima ogroman utjecaj na pojedince, obitelji i društvo u cjelini, posebno u manje razvijenim područjima i zemljama. Za sada, s obzirom na to da nema lijeka, te bolesti zahtijevaju pravilnu medicinsku skrb i pomoć društva oboljelim i njihovim obiteljima. U zapadnim zemljama postoje mnoge mogućnosti i modeli koji su se pokazali uspješni u poboljšanju skrbi i rješavanju tih problema. Demencije su pandemijska pojava u svijetu, a i kod nas. Zahvaćaju 10 % populacije iznad 65 godina, a znamo da se mogu pojavljivati i u mlađoj dobi. Samo moramo tu napomenuti da mi kaskamo za svijetom u dijagnostici tih bolesti liječenju i skrbi.

Multipla skleroza, često zvana bolest s tisuću lica, kronična je autoimuna demijelinizirajuća bolest središnjeg živčanog sustava. Znamo da su o toj bolesti prije mislili kao o onoj koja zahvaća mlade ljude, a bez ikakvih mogućnosti liječenja. Međutim, u zadnje vrijeme svjedočimo značajnom napretku liječenja, prvenstveno najčešćeg oblika relapsno remitentnog, ali i ostalih progresivnih varijanti – primarno progresivnom i sekundarno progresivnom. U RH ima oko 7000 oboljelih od multiple skleroze.

Alzheimerova bolest je najčešća neurodegenerativna bolest koja završava sa znakovima demencije koja se očituje progresivnim propadanjem kognitivnih funkcija te karakterističnom neuropatološkom pojavom senilnih plakova, depozita β–amiloida i stvaranjem neurofibrilarnih tračaka u kori mozga i supkortikalnoj sivoj tvari. Alzheimerova bolest je prisutna u svakoj populaciji gdje otprilike 0,7 % populacije pati od Alzheimerove demencije, što predstavlja pandemiju današnjice.

Od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije u svijetu boluje oko 55 milijuna ljudi. Svake godine u svijetu oboli 4,6 milijuna osoba – svakih sedam sekundi jedna nova osoba oboli od Alzheimerove bolesti. Procjenjuje se da će do 2050. godine u svijetu biti više od 150 milijuna osoba s demencijom. Alzheimerova bolest je progresivna bolest gdje patološke promjene u mozgu nastaju i do 15-20 godina prije prvih simptoma kognitivnih slabosti, dok demencija predstavlja posljednji stadij bolesti. U Hrvatskoj, procjenjuje se, ima 120.000 oboljelih od Alzheimerove bolesti.

Prema statističkim procjenama prevalencije od svih demencija, u populaciji PGŽ-a je oko 3550 dementno oboljelih, a svake godine oboli oko 800 novih osoba. Od toga je od Alzheimerove bolesti oboljelo oko 2000 osoba, a novooboljelih je oko 500 godišnje. Glavni simptomi su gubitak pamćenja, poremećaj mišljenja, promjene u ponašanju i osobnosti bolesnika koje onemogućavaju izvršavanje svakodnevnih aktivnosti. Demencija utječe na mnoge aspekte života oboljele osobe, kao i osoba koje ju okružuju, a posebice onih koji je iz dana u dan njeguju.

Distonija je neurološki poremećaj kretanja koji ljudima otežava kontrolu mišića. Može uzrokovati abnormalno uvijanje ili položaje u dijelovima tijela s grčevima ili podrhtavanjem. U nekih ljudi stav tijela može biti fiksan ili zaključan u određenom položaju, dok kod drugih bol može biti glavni simptom. Distonija može zahvatiti gotovo sve dijelove tijela. Kod nekih ljudi simptomi se mogu poboljšati ili čak nestati, ali najčešće ostaju i napreduju te dovode do izrazite onesposobljenosti. Ne postoji poznat lijek, ali postoje tretmani koji pomažu kod simptoma (lijekovi, botulinski toksin i dubinska mozgovna stimulacija). Potrebna je stalna rehabilitacija i multidisciplinarni pristup. Postoji mnogo oblika distonije, a mnoga stanja ili bolesti mogu uključivati distoniju kao dio simptoma. Prevalencija distonije procjenjuje se na 15 do 30 ljudi na 100 000, a negdje piše od 20 do 300 na 100 000 stanovnika (U Hrvatskoj takvih epidemioloških studija nema). U jednom istraživanju pokazano je da je učestalost primarne distonije, u osoba iznad 50 godina, 732  na 100 000, što primarnu distoniju čini čestim neurološkim oboljenjem u starijoj populaciji, tako da se procjenjuje da ih u Hrvatskoj ima od 20 000 do 30 000. Distonija ima mnogo uzroka. Uzrok može biti genetski, kao što je to slučaj u ranoj generaliziranoj distoniji, dopa osjetljivoj distoniji i distoniji mioklonusa. Također, može se steći (ako postoji poznat uzrok) od ozljede mozga, kao kod hemidistonije ili cerebralne paralize, od određenih lijekova koji utječu na mozak, kao posljedica moždanog udara.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari