Miruju li Hrvati zbog Vladinih mjera nečeg drugog?
Berlin, Prag, Rim – diljem Europe ista slika. Prosvjedi protiv vladinih mjera zbog rasta cijene energenata. Protiv siromaštva i sve skupljih namirnica, ali i za bolja uvjete rada.
“Nije moguće da je toliko ljudi siromašno iako imaju posao, iako rade”, kazala je Pamela iz Rima, izvještava Zorana Čičak Kulić za RTL..
“Dobivamo račune koji nisu dvostruko ili trostruko veći nego prije, računi za energente su puno skuplji i to pogađa velik broj ljudi”, kazao je Milan iz Praga.
Situacija nije ništa bolja u Hrvatskoj, inflacija je 12,3 %.
“Da si ne možete priuštiti putar ili neke osnovne namirnice to je grozno, znam puno penzionera koji imaju male penzije i to ne pokriva”, kazala je Ljubica Litre Pandurović iz Zagreba.
Pritisak inflacije svakim danom je sve veći, pa zarađeni novac vrijedi sve manje.
“Treba vrlo jasno odustajati i od nekih investicija, treba pokušati na sve druge načine, pa čak se i zaduživati ako je to moguće, da se radnicima dignu plaće, na drugoj strani mirovine, da ljudi mogu loviti taj rast cijena jer bez toga doista sve skupa ide u propast”, kazao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
A što na sve kažu Hrvati?
“Svima je predobro, ne znam što bi drugo rekao, da nije tako valjda bi se više i bunili”, kazao je Zagrepčanin Robert Kisela.
“Ja ne bi izašla na prosvjede jer smatram da se ne bi promijenilo ništa”, kazala je Zagrepčanka Ljerka Mrzljak.
Da je Hrvate teško izvući na ulicu jako dobro znaju sindikati.
“Još uvijek je tu netko će to drugi umjesto mene, dijelom strah, dijelom netko će me vidjeti, što će se dogoditi kasnije. Ali važno je reći i da postoji neka rezignacija, potonuće u beznađe da čak i ako izađemo na ulice da se nešto bitno ne mijenja”, kazao je Sever.
U Hrvatskoj će se puno prije prosvjedovati kada su u pitanju svjetonazorske teme poručuje sociolog Sven Marcelić.
“Rekao bi da je jedan od glavnih razloga zašto Hrvati malo prosvjeduju taj što je Hrvatska slabo uređena država u kojoj malo što funkcionira. Kad se događaju ovakve stvari s ekonomskim stanjem to je samo dodavanje na ionako loše ekonomsko stanje”, kazao je Marcelić.
U velikom broju Hrvati su na ulice izašli tek nekoliko puta, jedan od najvećih prosvjeda, bio je 2016. za reformu obrazovanja- podržalo ga je 50 tisuća ljudi, izvještava Zorana Čičak Kulić za RTL.
