Nakon početnog fijaska ipak se kreće – odobreno je 136 zahtjeva iz dijaspore za povratak u Hrvatsku. Doduše nakon dugih godinu dana koliko Vlada povratnike mami s 200 tisuća kuna. Hoće li se mjera nastaviti i iz kojih se zemalja Hrvati najčešće vraćaju…
Živi u Barceloni, vlasnica je trgovine odjećom i za nju i njezinu obitelj 200 tisuća kuna nije dovoljan razlog za povratak u Hrvatsku, izvještava Kristina Čirjak za danas.hr.
“200 tisuća kuna nije malo novaca, ako se podijeli na 12 mjeseci u godini ispadne oko 16 tisuća kuna. Prvih godinu dana ćete svakako preživjeti, ali što nakon prvih godinu dana”, kaže Mirta Kišak Koch, Hrvatica u Barceloni.
Ipak, njih stotinjak izabralo je Hrvatsku i iskoristilo vladinu mjeru “Biram Hrvatsku”. Do kraja godine stigla su 184 zahtjeva. Odobreno je 136. Odbijeno 34. U proceduri je još 14.
“Od 136 zahtjeva pozitivno ocijenjena njih 111 se odnosi za povratak iz inozemstva u RH, dok se 25 zahtjeva odnose na unutarnje migracije. Najčešće su se vraćali iz Austrije i Njemačke, imamo ih i iz Irske i Slovačke, Češke, Švicarske”, govori Vjekoslav Špoljarić, rukovoditelj Odjela za aktivnu politiku zapošljavanja u HZZ-u.
Ante živi u Grazu i za sada ipak bira Austriju. Radi u automobilskoj industriji.
“Odgovora mi život u Austriji jer živimo u jako sređenoj zemlji, naravno neke stvari iz Zagreba fale. Teško bi mogao zamisliti da se vratim u Hrvatsku, navikao sam na bolje, dvjesto tisuća kuna iz sadašnje perspektive – ne”, smatra Ante Peran, Hrvat u Grazu.
Među povratnicima mnogo je građevinaca i poslovnih savjetnika.
“Krive su bile poruke i nisu ljude pitali zašto su otišli i možda nešto napravili da se ti ljudi vrate, a ne samo da daju 200 tisuća kuna, odnosno 26 tisuća eura”, poručuje komunikacijski stručnjak, Željko Riha.
Nije sve u novcu, slaže se i Mirta. Za povratak treba i uređena država.
“Većina mojih prijatelja koji su se odselili nisu se odselili samo zbog novca, imali smo dobre poslove i dobro plaćene poslove, odselili smo se iz totalno drugih razloga, hoćemo li se vratiti jednog dana – možda”, kaže Kišak Koch.
Možda se za povratak ove godine odluče i oni koji su otišli na druge kontinente jer se mjera, unatoč, prvobitnom fijasku nastavlja.
“Ono što je bitno naglasiti da smo proširili ciljane skupine pa će se na mjeru moći javiti i povratnici iz SAD-a, Kanade, Čilea, Argentine, Brazila, Australije, Novog Zelanda”, kaže Špoljarić.
U prvoj godini za one koji su izabrali Hrvatsku izdvojeno je ukupno – oko 24 milijuna kuna, izvještava Kristina Čirjak za danas.hr.
