Svoje usluge nude na internetu ili na ulici. Većina njih se bavi najstarijim zanatom kako bi preživjele. Pokazalo je to istraživanje Instituta Ivo Pilar. Uz to, seksualne radnice nuđenje svojih usluga doživljavaju kao posao i zato traže svoja radnička prava
Za legalizaciju prostitucije u Hrvatskoj su i suci i policija, a motivi seksualnih radnica uglavnom su ekonomski. Otkriva to prvo veliko istraživanje o regulaciji prostitucije koje je proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Nadalje, u istraživanju stoji da svoje usluge seksualne radnice nude na internetu ili na ulici. Većina njih se bavi najstarijim zanatom kako bi preživjele. Uz to, nuđenje svojih usluga doživljavaju kao posao i zato traže svoja radnička prava. Za to se zalaže i naša sugovornica s iskustvom prostitucije.
“Mogli bi svoj rad obavljati legalno, biti dio radnog sustava, imati plaćeno bolovanje, uplaćivati u proračun, imali bi sve riješeno i ne bismo morali biti na margini društva”, istaknula je seksualna radnica Mina.
Zato ona i ostale seksualne radnice traže dekriminlizaciju prostitucije. Zakonski okviri su zastarjeli.
Ivana Radačić, voditeljica projekta Regulacija prostitucije u Hrvatskoj kaže da one koje koje se gone policijski i sudski su uglavnom žene koje su u nepovoljnom položaju i teškim životnim okolnostima.
“Imaju djecu, nemaju novaca i imaju teške životne priče. Također, neke navode da im paše da si same organiziraju radno vrijeme i dio njih pokazuje interes za seksualnim iskustvima”, kaže Radačić.
Analiza sudske prakse od 2014. do 2019. pokazala je razlike i nezakonitosti u postupanju. U tom razdoblju policija je u Zagrebu kažnjavala uličnu prostituciju, u Splitu onu u stanovima do koje su dolazili čitanjem oglasa i glumljenjem klijenata, a u Rijeci samooglašavanje takvih usluga što je tada bila zabranjeno.
“Glavna poruka je tu da su i suci i policajci kritični oko Zakona i kažu da je zastario, nejasan i da je nedorečen i da se preklapa s kaznenim zakonom i da je zato praksa neujednačeni. I policajci i suci smatraju da je treba legalizirati”, rekla je Marija Antić, suradnica na projektu Regulacija prostitucije u Hrvatskoj.
“Prostitucija je u Sloveniji dekriminalizirana od 2003. godine. Mi smo isto imali taj zakon iz Jugoslavije, ali to se promijenilo za razliku od Hrvatske gdje je prostitucija kriminalizirana”, rekla je Mojca Pajnik s Fakultet društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani.
Lani je zbog prostitucije bilo 27 prekršaja, godinu prije 16, a 2020. samo 10. Kažnjavaju se samo seksualne radnice, s čime se ne slažu ni policajci ni suci.
“Misle da to nije dobar primjer da se kažnjavaju klijenti, misle da bi se trebale kažnjavati ako se kažnjavaju obje strane”, rekla je Antić.
Kazna za odavanje prostituciji je do 100 eura ili do 30 dana zatvora, prenosi Danas.hr.