U sklopu manifestacije 22. Tjedan mozga, koja se održava od 13. do 19. ožujka i u sklopu koje su organizirana brojna predavanja, tribine i radionice, na Fakultetu zdravstvenih studija održan je simpozij „Možemo li hranom liječiti epilepsiju i depresiju?“
Cijela kampanja na ovu temu organizirana je od strane Udruge Dravet sindrom Hrvatska i KBC-a Zagreb i u suradnji s Centrom za rehabilitaciju Mir, KBC-om Rijeka, Referentnim centrom Ministarstva RH za epilepsiju i konvulzivne bolesti razvojne dobi, Fakultetom zdravstvenih studija u Rijeci, Medicinskim fakultetom u Rijeci i Hrvatskom liječničkom komorom u Osijeku.
Simpozij je dao odgovore na pitanja što je demencije i kakvi sve oblici postoje, koje su dosadašnje spoznaje o utjecaju prehrane na Alzheimerovu bolest, koje vrste dijeta pomažu u prevenciji i liječenju demencije, koji oblici epilepsija postoje u dječjoj, a koji u odrasloj dobi, te djeluju li ketogene dijete kao dijetoterapija za epilepsiju.
Predavanja su održali izv.prof.dr.sc. Vladimira Vuletić, dr. med.; Mario Hero, dr.med; Nataša Skočibušić, mag.nutr.clin; prof.dr.sc. Igor Prpić, dr.med.; Marina Legac Škifić, dr.med. i Vedrana Bibć, mag.nutr.clin.
Okupljene na simpoziju uvodno su pozdravili dekanica Fakulteta zdravstvenih studija Daniela Malnar, v.d. pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo PGŽ Silvia Hunjadi Korošec, predsjednica Udruge Dravet sindrom Hrvatske Irena Bibić i pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke Karla Mušković koja je istaknula kako su se organizatori Tjedna mozga ove godine iznimno potrudili organizirat bogat i zanimljiv program za sve uzraste građana. „Grad Rijeka podržava brojne aktivnosti i manifestacije koje za cilj imaju promicanje zdravlja i zdravih stilova života“, rekla je Mušković.
Epilepsija je najčešća kronična neurološka bolest. Karakterizira ju trajna predispozicija za izazivanje epileptičkih napadaja s pridruženim neurobiološkim, kognitivnim, psihološkim i socijalnim posljedicama. Uzroci epilepsije se razlikuju kod pojedinaca. Razlikuje se i sama klinička slika koja može obuhvatiti različite vrste epileptičkih napadaja. Kod mnogih oboljelih od epilepsije kvaliteta života je trajno narušena. Jedan od načina poboljšanja kvalitete života je dobra kontrola epileptičkih napadaja koja se može postići u većine bolesnika dok se kod oko 30% slučajeva radi o farmakorezistentnoj (refraktornoj ili tvrdokornoj) epilepsiji koja zahtijeva razmatranje drugih opcija liječenja. Jedna od tih opcija je i terapijska primjena ketogenih dijeta čiji je učinak dokazan u brojnim istraživanjima i može dovesti do poboljšanja epileptičkih i ne-epileptičkih simptoma.
Demencija je naziv za skup bolesti koje uzrokuju smetnje pamćenja, razmišljanja i donošenja odluka, koje posljedično utječu na svakodnevne aktivnosti. Najčešći oblici demencije su Alzheimerova demencija, vaskularna demencija, demencija Lewyjevih tjelešaca, frontotemporalna demencija, miješani oblik demencije i demencije koje su uzrokovane reverzibilnim uzrocima. U svijetu oko 50 milijuna ljudi živi s demencijom, a do 2050. godine očekuje se povećanje ovog broja na 152 milijuna.
Rizik za demenciju povećan je s godinama, obiteljskom povijesti bolesti, rasom, traumatskom ozljedom glave i postojanjem kardioloških bolesti. Postoji nekoliko čimbenika rizika na koje možemo utjecati, a koji doprinose demenciji poput nižeg stupnja obrazovanja, visokog krvnog tlaka, gubitka sluha, depresije, šećerne bolesti, fizičke neaktivnosti, pušenja i socijalne izolacije. Osim liječenja farmakološkom terapijom tj. lijekovima za demenciju čije je djelovanje za sada ograničeno, oboljelima se preporučuje tjelesna i kognitivna aktivnost te promjena prehrane. Istraživanja su potvrdila da pojedine prehrane poput mediteranske i MIND dijete mogu prevenirati demenciju, a sve više se istražuje i učinak ketogene dijete kod oboljelih s blagim stadijem demencije.
