Prošle je godine u Hrvatskoj kupljeno gotovo 14 tisuća rabljenih benzinaca i više od 45 tisuća rabljenih dizelaša. I dok se broj benzinaca povećao u odnosu na prethodnu godinu, kupljeno je 7000 dizelaša manje nego 2021. U zbroju, prošle je godine kupljeno oko 5000 rabljenih automobila manje
Europa je prelomila – ipak neće prestati proizvodnja automobila na fosilna goriva, samo će točiti ekološki prihvatljivije e-gorivo.
Tako nam i u budućnosti ostaje izbor između benzinca, dizelaša, hibrida ili električnih. Kako je u našoj zemlji te koji je prvi izbor Hrvata?
Vrijeme je za novi automobil. Zagrepčanin Frano Krišto još bira marku i model. Zna samo da će biti rabljeni jer sve drugo je preskupo.
“Zasad još samo rabljeno, ako se nađe kaj povoljnije. Novi auto je…kaj ja znam… Onaj tko ima može kupit, a mi ovako srednje klase biramo da što manje izgubimo”, govori.
No, i cijene rabljenih automobila su od COVID krize porasle jer su se isporuke novih automobila, zbog poremećenih dostavnih pravaca, odužile. Brže dostupni rabljeni su postali traženiji.
“Vozila nema dovoljno u ponudi, potražnja je veća nego ponuda i cijene rastu. Međutim sad se događa nešto drugo, dobavni lanci su se skratili i logično je očekivati da će se s vremenom ta cijena dovesti u neka realna očekivanja”, kaže nam Ivan Pehar, vlasnik salona rabljenih vozila.
Prošle je godine u Hrvatskoj kupljeno gotovo 14 tisuća rabljenih benzinaca i više od 45 tisuća rabljenih dizelaša. I dok se broj benzinaca povećao u odnosu na prethodnu godinu, kupljeno je 7000 dizelaša manje nego 2021. U zbroju, prošle je godine kupljeno oko 5000 rabljenih automobila manje.
Ipak, potražnja je još uvijek veća od ponude.
“Potražnja je konstantna. Činjenica je da vozila još uvijek ima malo, projekcije su da će tako biti i ostat još neko vrijeme jer stabilizacija tržišta se očekuje tek kad se stabilizira isporuka novih vozila”, rekao je Bruno Svečak, direktor prodaje u salonu za prodaju rabljenih automobila.
Na tržište utječu i odluke Europske unije. Obustavu proizvodnje automobila s motorima na unutarnje izgaranje do 2035. blokirala je Njemačka kojoj bi to bio udarac za jaku industrijsku granu. I nakon tog roka proizvodit će se automobili koje pokreće takozvano e-gorivo.
“Prirodnim putem se iz vode izdvaja vodik, a iz ugljičnog dioksida se izdvaja ugljik i spajanjem vodika i ugljika metanol koji se kasnije frakcijskom destilacijom može pretvoriti u benzin i dizel”, ističe Hrvoje Paver, savjetnik u Sektoru za trgovinu pri HGK.
Nijemci procjenjuju da će taj skupi proces do 2030. spasti na cijenu standardnog goriva. Takvo gorivo će se moći koristiti u standardnim automobilima, što znači da smo još daleko od potpunog prelaska na električne aute. A ako je daleko Europa, Hrvatska je još malo dalje.
“Idućih 15 godina minimalno mislim da to nije realno obzirom na infrastrukturu, obzirom na potrošnju i proizvodnju električne energije”, zaključio je.
Ipak, i Hrvati pokazuju ekološku svijest, pa uz uvoz rabljenih automobila norme Euro 6, od 22 800 novih automobila kupljenih lani njih 23 posto bilo na hibridni ili električni pogon, izvještava Ilija Radić za RTL Danas.hr.
