‘Puno oružja je vraćeno, ali još je puno oružja ostalo lako dostupno i to je zasigurno jedna od opasnosti’, upozorio je Tonći Prodan
Sinoć se u Srbiji, 40-ak kilometara od Beograda, dogodilo drugo masovno ubojstvo, kada je pomahnitali mladić ubio osmero i ranio više od desetero ljudi. Najmlađa žrtva imala je samo 15 godina, a ubojica je nakon dugotrajne potjere tijekom noći uhićen.
Stručnjak za sigurnost doc. dr. sc.Tonći Prodan, s Odjela za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu, rekao je jutros za HRT da je masakr kojem smo svjedočili kada je ubijeno osmero djece “model diljem svijeta za rješavanje nekih osobnih frustracija”, što se možda dogodilo i u Mladenovcu.
“Situacija u Beogradu odmah je stavljena na društvene mreže i već nakon nekoliko sati nakon događaja bile su mnoge reakcije u regiji. Jedan je učenik iz Bihaća stavio status da to što se dogodilo u Beogradu je ništa prema tome što on želi napraviti u svojoj sredini”, istaknuo je i dodaje da je to fenomen koji može izazvati i veću spiralu nasilja osobito na ovom području.
Prodan kaže da je nakon rata ostalo puno oružja, da u Srbiji ima oko 900 tisuća komada oružja te da je oružje lako dostupno. “Hrvatska je organizirala mnoge kampanje u kojima se apelira da se vrati oružje. Puno oružja je vraćeno, ali još je puno oružja ostalo lako dostupno i to je zasigurno jedna od opasnosti”, upozorio je.
Neprimjeren način izvještavanja o događaju
Swea Jelić Tuščić, psihologinja iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, rekla je da je ne iznenađuje ova situacija jer je način na koji se izvještavalo o prvom događaju bio neprimjeren. “Trebao se staviti fokus na žrtve i probleme koji dovode do takvih nemilih događaja, a ne na počinitelja. Takva izvještavanja služe kao model nekoj osobi koja je i sama u krizi”, naglasila je.
Mišljenja je da se trebamo okrenuti prema sebi i razmisliti što se događa s nama kao društvom i što se događa s djecom. “Ono što znamo iz američkih podataka o masovnim ubojstvima i nasilju, da za to postoje zajednički faktori. Ljudi koji su to radili imali su raniju traumu u djetinjstvu ili poveznicu s doživljenim nasiljem, da je postojao period krize u njihovim životima”, istaknula je Jelić Tuščić.
Kaže da se pokazalo da osobe koje su počinile masovna ne samo što su imale dostupnost oružju i ne samo da su znale kako izvesti djelo koje su naumile, već su i ranije proučavale slične događaje, prenosi Net.hr.
“Trebamo dugoročni plan kako pomoći djeci. Na žalost, kasnimo s tim. Ono što svi pričaju o prevenciji, to je doista bitno. Djeca su nam sve lošije. I prije pandemije bio je veliki porast suicida kod djece, porast anksioznosti i depresije. To je nešto što se vidi”, naglasila je Jelić Tuščić za HRT.
