“Njemačka postaje bolesnik Europe. Njemačka je izgubila mojo, i pitanje je kako će ga vratiti. Vrište naslovi od Wall Street Journala preko CNN-a do Index.hr. Najjača europska ekonomija i motor Europe, izgleda, boluje. Cijene rastu, inflacija je veća nego drugdje, proizvodnja pada, pada izvoz, zemljom vlada pesimizam. A svi dobro znamo što se dogodilo prije točno 100 godina kada je Njemačka bila u krizi”, uvodni je komentar RTL-a u tv-prilogu o tektonskim promjenama koje se događanju u njemačkoj ekonomiji i društvu
Srednjovjekovna arhitektura, uređeni trgovi, Wernigerode tipični je njemački gradić u kojem su ljudi navikli na miran i ugodan život. Ipak, nakon godina blagostanja, životni standard je ugrožen. Platežna moć sve je niža pa se Nijemci odriču najosnovnijih stvari. Čak i odlazaka u omiljene im pekare, donosi RTL Danas.hr.
“Pekarama i slastičarnicama račun za energiju se učetverostručio, što uvelike otežava poslovanje, a neke su trgovine zbog toga i zatvorene. Primijetili smo da je broj zatvorenih pekarnica gotovo dvostruko veći od broja novih pekarnica. To nije pozitivan trend”, kaže vlasnik pekare Michael Wiecker.
Podatak da je prošle godine u Njemačkoj zatvoreno čak 780 pekara jasno govori da se navike mijenjaju. Saša u Berlinu živi tridesetak godina, Kaže da nikad nije vidio da su Nijemci toliko nezadovoljni.
“Sve je skuplje i skuplje. I to ne odjedanput već svaki mjesec. Sir 10, 15 centi više. Znači ne samo hrana nego i plin i stanarina i osiguranje. Svašta je poskupilo strašno”, govori Saša Tadić.
Vlada pokušava probuditi gospodarstvo, ovih dana predstavljen je novi paket poreznih olakšica težak 7 milijardi eura. Politika se nada da će intervencija države vratiti ekonomiju na stari kolosijek.
“Zato je vrlo važno da u ovoj situaciji i trenutku pokrenemo ofenzivu vlade kako bismo potaknuli rast naše zemlje”, kaže njemački kancelar Olaf Scholz.
No nije to preokret koji se može dogoditi preko noći. Politika štednje, rat u Ukrajini i problemi s energentima doveli su do pada BDP-a i recesije. Puno je toga kontra Njemačke, ali stanje nije apokaliptično.
“To ne znači da neminovno slijedi nešto što bi se nazvalo velika ekonomska kriza da ne kažem depresija ili neka druga ekonomska kataklizma. To bi još uvijek bilo prerano reći. Nema tih znakova. Ali da je situacija složena – složena je”, govori ekonomist Luka Brkić.
Najveći je problem, govori nam Saša, to što Nijemci nisu naviknuti na neimaštinu. Do prije par dana ljetovao je u Hrvatskoj i vidio ljude koji su, unatoč puno manjem standardu, sretniji.
“Nijemci su frustrirani, vidiš da nisu naviknuti da nemaju taj visoki standard koji s uvijek imali, zadnjih 20-30 godina. Osjetiš da Nijemci da nisu zadovoljni. Oni sami osjete da se nešto promijenilo i oni nisu naviknuti da imaju manje nego su oni naviknuti da su broj jedan u Europi. Da imaju, da je luksuz tu, da je visoki standard, a to se sad mijenja”, kaže Tadić.
A kada su ljudi frustrirani mainstream politikama koje nemaju odgovor na svakodnevne probleme, okreću se onima koji nude instant rješenja. I upravo je to glavni uzrok rasta AfD-a, ekstremno desne stranke koja nikad u Njemačkoj nije bila jača.
“Vrijeme recesije, depresije, stagflacije i svih tih ekonomskih nemani naravno da radikalizira čitav prostor. U društvu pucaju te kohezijske veze unutar jedne zajednice. Ali istodobno se iskreno nadam da ti populistički pokreti, kažem dolaze li s ljevice ili desnice, neće prevladati, neće dominirati i neće preuzeti vlast kako bi oni kreirali svoje politike u skladu sa svojom ideologijom i demagogijom i populizmom, tek bi to tada bila katastrofa”, govori Brkić.
Njemačka je suočena s ekonomskom i političkom krizom koja podsjeća na onu prije točno 100 godina. Situacija još uvijek nije kritična, ali političke elite moraju pod hitno pronaći odgovore na rastuće nezadovoljstvo. Ako nitko drugi, barem Nijemci znaju su recesija i populizam – vrlo opasna kombinacija, piše Danas.hr.
