Ovih se dana euro kupuje za manje od 7 kuna i 40 lipa što nije zabilježeno još od 2011. godine. Nekima u Hrvatskoj to odgovara, a nekima ipak ne
Kuna snažno jača od početka godine. Eura na tržištu ima sve više pa im vrijednost pada, a kuni zato raste. Neki analitičari to pripisuje snažnijim investicijama i sve češćim transakcijama u eurima. Zdeslav Šantić kaže da će HNB sigurno intervenirati i stablizirati tečaj ako se jačanje kune nastavi.
“Kada gledamo koji su glavni uzroci jačanje kune, onda je to prvenstveno povoljno međunarodno okruženje, ali to je i značajno poboljšanje kretanja na tekućem računu odnosno činjenici da prihodi od izvoza roba i usluga rastu dosta snažnim intenzitetom”, kaže Zdeslav Šantić, glavni analitičar Splitske banke.
Kuna je od početka godine ojačala za 1,7 posto, a prema srednjem tečaju HNB-a danas je na 7, 42 lipe za euro. Izvoznicima ovo uglavnom ne odgovara jer dobiju manje kuna za robu koju prodaju za eure u inozemstvu. No Tomislav Petrić, koji se bavi izvozom zatvarača za boce, upozorava da bi namjerno slabljenje kune pogodilo građane, odnosno potrošače
“Tu priču treba gledati u širem kontekstu jer znamo da je velika većina građana zadužena u eurima sa klauzulom u eurima što bi dodatno smanjilo njihov potrošački potencijal. Tako da mi jesmo za slabljenje kune, ali da do toga dođe kroz neki duži period”, kaže Tomislav Petrić, predsjednik uprave Pluto d.d.
No sada se upravo događa suprotna stvar i jača kuna odgovara svim dužnicima kojima se rata obračunava u eurima. Moraju mjesečno plaćati ipak nešto niže rate.
“U ovoj mjenjačnici euro se kupuje i ispod 7,4 za za sedam kuna i 39 lipa. Zadnji put je euro bio ispod 7,4 kuna po tečaju HNB-a još 2011. godine”
Ipak, Šantić upozorava da je budućnost Europske Unije neizvjesna pa bi takvi rizici mogli zaustaviti i proces jačanja kune.
Boris Mišević
