Problem vidi i u sve manjem broju studenata koji su zainteresirani za medicinu
Dvadeset i šesto zasjedanje Županijske skupštine održano je na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci s dnevnim redom od 13 točaka.
Radi sve većih troškova sustava i nedostatnog financiranja od strane HZZO-a, pred članovima Županijske skupštine PGŽ još jednom se našao prijedlog odluke o financiranju dostupnosti na primarnoj razini zdravstvene zaštite u visini od 2,4 milijuna eura, od čega se iz izvornog proračuna milijun eura raspoređuje Domu zdravlja PGŽ, a Zavodu za hitnu medicinu PGŽ iznos od 1,4 milijuna eura.
Komadina: Riječ je o sistemskoj grešci
Župan Zlatko Komadina komentirao je da je riječ o sistemskoj grešci i mišljenja je da su svi rashodi generirani odlukama Vlade RH dok istovremeno HZZO ne diže iznos decentraliziranih sredstava. Problem vidi i u sve manjem broju studenata koji su zainteresiranih za medicinu, navodeći podatak da je od 50 anketiranih samo dvoje izrazilo želju da rade u obiteljskoj medicini, kao i da veliki broj liječnika odlazi na rad u EU.
“Uzmimo bilo koju zdravstvenu ustanovu, svi njihovi prihodi diktirani su od Vlade, dok HZZO ne diže iznose sredstava. Pritom, najveći dio rashoda zdravstvenih ustanova ide za plaće, a razliku plaćamo mi”, rekao je Komadina.
Vijećnici su izrazili zabrinutost da se sve više ulaže u zdravstvo, dok rezultati izostaju, pozivajući na cjelovitu reformu sustava. S tim se složio zamjenik Vojko Braut koji je ukazao da je teško planirati financije ako država određuje visinu troškova. To je potkrijepio činjenicom da država definira visinu plaća, dok trošak snosi Županija kao i da, kao rezultat toga, Županija nije u mogućnosti boljom plaćom privući liječnike, posebno u manje sredine.
Županija nema sve instrumente u rukama, rekao je Braut i pozvao da država, ili preuzme na sebe isplatu plaća ili prepusti financije i kadrovsku politiku Županijama kroz fiskalnu decentralizaciju.
Uzimajući u obzir podatak da plaće čine 85 posto troškova, upozorio je i da sustav postaje preskup. Dodao je da PGŽ kontinuirano ulaže u segmente koje su joj u nadležnosti, u infrastrukturu, nabavku opreme i održavanje zgrada, za što je planirano i povećanje sredstava, kao i da se, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, trudi rješavati pitanje stambenog zbrinjavanja liječnika.
Čak 35 liječnika Doma zdravlja odlazi u mirovinu
Istaknuto je i da ove godine 35 liječnika Doma zdravlja ostvaruju pravo na mirovinu, na što je upozorio zamjenik gradonačelnika Rijeke Goran Palčevski i predsjednik Savjeta za zdravlje PGŽ u prezentaciji Izvješće o radu ovog savjetodavnog tijela.
O gorućem problemu nedostatka liječničkog kadra posvjedočila je i pročelnica Vesna Čavar. Odgovarajući na vijećničko pitanje o radu Helikopterske hitne medicinske pomoći (HEMS), napomenula je da Zavod, unatoč tome što može ugovoriti posebne timove za HEMS, radi nedostatka ljudi, trenutno pokriva potrebe iz postojećeg kadra. Kao pozitivnim je istaknula informaciju da će resorno ministarstvo od ove godine preuzeti trošak specijalizacije liječnika.
Palčevski je pak naglasio da PGŽ nije jedina županija koja se suočava s ovim problemom te da je nužno zauzeti proaktivniji pristup u pronalaženju rješenja. Raspravljo se i o poboljšanju rada samog Savjeta koji vijećnici nisu ocijenili dovoljno efikasnim te posljedično tome izvješće o njegovom radu nije usvojeno.
Nije prihvaćena informacija o Planu gospodarenja otpadom PGŽ
Nije prihvaćena ni informacija o Planu gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije koji je izazvao široku raspravu među vijećnicima.
Kako je u izlaganju pojasnio resorni pročelnik Sanjin Vranković, gradovi i općine nisu dostavili lokacije kompostana pa samim time nije bilo moguće izvršiti procjenu utjecaja na okoliš koju zahtijeva nadležno ministarstvo kao sastavni dio Plana.
Naglasio je da Županija ne može nametnuti lokaciju JLS-ovima, ali da je osigurala sredstva za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije, što taj proces čini gotovo besplatnim za njih, međutim, interesa nema. Prošle godine nije zaprimljena niti jedna prijava, dok je ove godine u najavi tek jedna, rekao je Vranković i ponovno pozvao jedinice lokalne samouprave da Županiji dostave lokaciju.
Plaže na kojima će se ispitivati kakvoća mora
U nastavku sjednice usvojen je Prijedlog odluke o određivanju morskih plaža na području županije na kojima će se provoditi praćenje kakvoće mora za kupanje.
Na popisu se nalazi 218 plaža, a predložene su tri nove plaže u odnosu na prethodnu godinu, u Kraljevici i Malom Lošinju. Pojedine plaže imaju više točaka ispitivanja, pa bi se kakvoća mora trebala ispitivati na 273 lokacije, a istu provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ.
Podržano je i Izvješće o ugovorima o koncesiji i radu koncesionara za 2023. godinu, Izvješće o radu Povjerenstva za zaštitu pacijenata, Izmjene Odluke o utvrđivanju lučkog područja u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja te više odluka o koncesijama na pomorskom dobru.
Na Skupštini i „Mantinjada“ na sopilama
Uoči početka Sjednice, ravnatelj Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“ Darko Čargonja i ravnatelj Glazbene škole „Ivan Matetić Ronjgov“ Danijel Trinajstić, povodom obilježavanja 30. godišnjice osnivanja Ustanove te 15. obljetnice uvrštenja dvoglasja tijesnih intervala na listu nematerijalne kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a, izveli su „Mantinjadu“ na sopilama.
Ravnatelj Čargonja istaknuo je važnost Ustanova u očuvanju i promidžbi istarske ljestvice i čakavštine, kao i širenja Matetićevih ideja te zahvalio Primorsko-goranskoj županiji na podršci.
Na inicijativu predsjednika Županijske skupštine Marka Borasa Mandića i u dogovoru sa županom Zlatkom Komadinom, članovima ŽS uručene su i značke sa stiliziranim grbom Županije i u karakterističnoj zelenoj i plavoj boji.
Uz taj projekt, pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Ermina Duraj predstavila je i publikaciju na engleskom jeziku „Green&Blue“. Kako je rekla, riječ je o zbirci najuspješnijih tekstova objavljenih u magazinu „Zeleno & Plavo“. Publikacija je namijenjena našim gostima i partnerima iz inozemstva kao dio promidžbe posebnosti naše županije.
