U ponoć je Istekao rok za sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada. Bit će podijeljen rekordan iznos – 95 milijuna eura
Krov koji prokišnjava, oronula fasada, drveni prozori. Zgrada na zagrebačkim Gajnicama stara gotovo 50 godina čeka na energetsku obnovu.
“Cijevi koje su stare preko 40 godina u stanovima, ventili za toplu i hladnu vodu, ne može to tako dugi rok. Dolazilo je do oštećenja i pucanja, pa tu su vam česti popravci na zgradi i tako trošiti novce je besmisleno”. kaže Gabriel Špehar, predstavnik suvlasnika višestambene zgrade u Zagrebu.
Računaju na 80 posto bespovratnih sredstava. Predali su dokumentaciju, prijavili se na natječaj i sada čekaju rezultate. Mijenjati žele sve.
“Ovojnicu zgrade, sanaciju ravnih krovova, promjenu pumpi u zgradi u bolje koje će zadovoljavati potrebe i krajnjih stanova u zgradu, pa elektrana na krovovima koja će napraviti uštedu struje.“ nabraja Špehar.
Za energetsku obnovu zgrada ove će godine biti potrošeno 95 milijuna eura. Zaprimljeno je 556 prijava, a tko je prošao na natječaju znat će se za tri do četiri mjeseca kada će biti gotova rang lista projekta.
“Da li se radi o integralnoj, dubinskoj ili sveobuhvatnoj obnovi i ovisno o stupnju i razine obnove svakoj zgradi će se dodjeljivati određeni broj bodova kako bi se napravila ta rang lista”, kaže Branko Bačić.
Stopa sufinanciranja kreće se od 60 do visokih 80 posto, a ostatak trebaju pokriti stanari – uglavnom kroz kredit, koji u konačnici znači podizanje pričuve.
“Ako ste plaćali do sada pričuvu od 60 centi, realno je da će ona skočiti za 20-ak centi ako ne i više. Ako ste godinama plaćali pričuvu od 27 centi i idete u energetsku obnovu možete očekivati barem 5-6 puta veću pričuvu”, kaže Tin Bašić, suosnivač platforme ZGradonačelnik.hr
No, uloženo se brzo vraća. Osim uštede na računima, energetskom obnovom povećava se i vrijednost nekretnine.
“Dosadašnje procjene da se oko 20 posto podiže vrijednost nekretnine, još kad uzmete u to i statičku obnovu zgrada vi imate realno 30 do 40 posto veću vrijednost svoje nekretnine”, kaže Mirjana Čagalj potpredsjednica HGK za građevinarstvo, promet i veze.
Iznos zaprimljenih prijava četiri je puta veći od planiranih sredstava, pa ministar najavljuje nove natječaje – jedan već ove godine.
“Mi smo osigurali još dodatnih 169 milijuna eura, od toga je 80 milijuna eura će biti iz nacionalnih sredstava”, ističe ministar Bačić.
A ostalih 89 milijuna dolazi iz Europe. Samo ove godine država će uložiti 200 milijuna eura u obnovu, a do kraja 2027. dodatne 3 milijarde, piše Danas.hr.
