Koliko dugo ćemo živjeti i kakve veze s tim ima hrana i moćne industrije? Da upravo njihovi proizvodi uzrokuju preuranjenu smrt stoji u novom izvješću Svjetske zdravstvene organizacije. Nacionalnim vladama poručuju: pokrenite zdravstvene politike koje industrija redovito ‘osporava, odgađa, slabi ili zaustavlja’. Rezultat je, stoji u izvješću, zbog ultra-prerađene hrane godišnje umire gotovo 400 tisuća Europljana
Premasni industrijski hamburgeri i hot dogovi, gazirana pića, zamrznute pizze i druga ultraprerađena hrana – volimo i jedemo ono što nas polako ubija. Najdeblja smo nacija Europske unije i brza hrana puno nam je draža od ribe, voća i povrća. Potvrđuje to i gospođa Jelena iz Zagreba koja prodaje trešnje.
“Jako malo mladih dođe”, govori nam i potvrđuje da više kupuju muškarci i žene srednjih godina. Za mlade vjeruje da prije idu u pekaru jer im je to najbrže.
Zbog loših životnih navika i prehrane, rak debelog crijeva u velikom je porastu u Hrvatskoj kod mladih. Po ukupnoj smrtnosti drugi smo najgori u Uniji. Loša hrana, alkohol i cigarete uništavaju srce i krvne žile pa se liječnici susreću s bolestima koje su prije bile rezervirane samo za starije osobe.
‘Dosta mladih ima infarkte miokarda’
“Kolegica i ja smo primijetili da dosta mladih imaju infarkte miokarda što je također povezano sa životnim stilom”, prepričava liječnik obiteljske medicine Ivan Kukulj. Potvrđuje da prije tako nije bilo. “Ja se ne sjećam, par puta sam bio u šoku”, ističe.
Loša prehrana nije problem samo Hrvatske već cijelog zapadnog svijeta. Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije kaže da 369 tisuća Europljana godišnje umire zbog nezdrave hrane. Od toga 252 tisuće zbog hrane s visokim udjelom soli i 117 tisuća zbog ultraprerađeno mesa.
“Očito su prehrambene navike dovele do tih brojki. Pa samim time da se unutar same prehrane najviše fokus u negativnom kontekstu stavlja na visoko procesiranu hranu koja nam je za razliku od prije 50-60 godina sve više dostupnija”, pojašnjava nutricionistica Karmen Matković.
A što je uopće ultraprerađena ili ultraprocesirana hrana? Svi oni industrijski prehrambeni proizvodi koji sadrže visoke razine šećera, soli, aditiva i nezdravih masti. Njima se dodaju pojačivači okusa kako bi bili primamljiviji te “dodaci” radi duljeg trajanja.
“Industrija zapravo jako dobro formulira različite takve proizvode da primami kupca u svakom pogledu. Senzorski, okusima, teksturama, bojama, mirisima pa čak i jednim dijelom marketinški. Nekim interesom javnosti prema takvim skupinama proizvoda”, zaključuje nutricionistica Matković.
Problem eskalirao
Iako se već godinama govori o velikoj štetnosti takve prehrane, ljudi nerado mijenjaju navike, čak i kada su zdravstveno ugroženi.
“Osoba koja mijenja prehranu nosi sa sobom činjenicu da i cijela obitelj mora mijenjati prehranu. Jer neće se kuhati dva ručka posebno tako da to je još kompleksnije i teže za postići”, zaključuje liječnik Kukulj.
A sve što treba raditi je poslušati naše stare i jesti ono što su oni jeli. “Moja najdraža hrana je povrće i voće. Neka ima mrvica mesa, ali bez povrća i voća ne mogu živjeti. Ja sam vam hamburger u životu dvaput pojela. I nikad više”, poručila nam je jedna Zagrepčanka.
Da se hrani zdravo, potvrđuje nam i Marko. “Ja sam Hrvat s mora. Jedem puno ribe, jedna čaša vina ili pive i sve je u redu. Mediteranska prehrana i trebaju Hrvati što više jesti plodova mora”, kaže,
Sve savjete znamo, ali ih nažalost ne držimo. Problem je toliko eskalirao da Svjetska zdravstvena organizacija traži bolju i strožu regulaciju kako bi se smanjila moć industrije. Na potezu su Vlade svih zemalja koje očito imaju isti problem, piše Danas.hr.
