Ove godine imali smo devet zatvaranja s tim da je to stvarno krajnja mjera. Većina toga je bila u Zagrebu
Čak 60 posto ugostitelja mulja s računima – pokazao je to ciljani inspekcijski nadzor Porezne uprave proveden ovog ljeta. Tijekom pojačanih kontrola na Jadranu, ali i u Zagrebu, najviše prekršaja bilo je zbog neizdavanja računa.
Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša gostovao je u RTL-u Danas i prokomentirao trenutnu situaciju
Dakle, nepravilnosti su pronađene u čak 60 posto nadzora. Na koji način nas sve varaju?
Moram pojasniti ovih 60 posto. U RH postoji 96 tisuća obveznika fiskalizacije. Nakon analize rizika, mi prepoznajemo pet tisuća rizničnih poreznih obveznika, a kod 60 posto od tih 5 tisuća su se zapravo potvrdile neke nepravilnosti. Hoćemo reći, 97 posto i više legalno posluje u RH.
Ali oni koji varaju kako to rade?
Najčešće je neizdavanje računa u pitanju, često je ponuda u pitanju koja kasnije ne bude fiskalizirana što je najteži porezni prekršaj koji se sankcionira prekršajnim kaznama. Naravno, inspektori su na terenu pojačan pogotovo tijekom turističke sezone.
Što je s onima koji izdaju račun, pa ga kasnije storniraju odnosno ponište?
U principu taj račun nije niti izdan odnosno nije fiskaliziran. Ako nije prošao kroz fiskalizaciju taj račun je neispravan.
Je li to čest slučaj?
Da, to je zapravo najčešći slučaj, najčešći prekršaj i najteži prekršaj.
Kako ste odabrali gdje se ide u nadzor, po prijavama ili nekim drugim metodama?
Mi cijele godine analizirano poslovanje poreznih obveznika na dnevnoj bazi.
Što vam bude okidač?
Ne bi sad o tome govorio odnosno podučavao kako izbjeći analizu rizika.
S obzirom na sezonu, vjerojatno je više i nadzora i nepravilnosti zabilježeno na moru u odnosu na unutrašnjost?
D, s obzirom na to da je pojačana gospodarska aktivnost i pojačani su i nadzori na obali i otocima i tamo je i utvrđeno veći broj nepravilnosti kroz ovaj period no postotak nepravilnosti je zapravo jednak i na kopnu tijekom Adventa. Tu se također pojavljuju slične brojke.
Znamo da prvo ide novčano kažnjavanje, a onda je moguće i zatvaranje objekata – je li toga bilo?
Ove godine imali smo devet zatvaranja s tim da je to stvarno krajnja mjera – ako niti jedna druga mjera stvarno ne urodi plodom onda pečetiramo objekat iako nikoga ne želimo omogućiti da radi, ali želimo da poštuju postojeće propise. Većina toga je bila u Zagrebu.
Imate li neke procjene kada govorimo o sivoj ekonomiji na ovom području, na ovom tržištu – kolike su neke procjene, koliko država nije uprihodila, a mogla bi da je sve bilo po zakonu?
Ono što mi imamo, ono što radi Europska komisija je jedno istraživanje “PDV jaz” gdje mi vidimo u odnosu na onaj očekivani prihod od PDV-a i stvarno ubrani i razlika je 5,8 posto za 2021. godinu i tu smo uz bok sa Danskom, Irskom. Naravno, siva ekonomija postoji i samo dodatnim angažmanom i trudom se drži pod kontrolom.
Ugostitelji se žale da je u sezoni, dok su velike gužve nemoguće pratiti svaki cent, je li bilo tolerancije u ovoj akciji zbog toga?
Upravo ovi podaci koji govore da 97 posto ugostitelja odnosno svih obveznika fiskalizacije uspijeva poštovati sva pravila govore u prilog da naš sustav radi jako dobro, odaziv je jako dobar i oni koji stvarno žele mislim da prepreka – sama fiskalizacija, izdavanje računa nikako ne može biti izgovor.
Često smo svi mi čuli u ugostiteljskim objektima pitanje: Treba li vam račun? Što savjetujete građanima u takvim i sličnim situacijama? Što napraviti?
Ono što mi imamo i kroz ovu našu edukciju i kroz nagradni natječaj da osvijestimo naše građane da je potrebno uzimati račune kao i sve obveznike fiskalizacije da je obveza i potrebno izdavati račune. Treba uzeti svoj račun jer tako štitimo i druge porezne obveznike koji su lojalni odnosno koji izdaju račune u skladu sa zakonom.
Kako je prošla akcija Bez računa se ne računa?
Trenutno imamo u akciji prikupljeno 1,3 milijuna računa, nešto preko 15 tisuća igrača. Akcija još traje do kraja godine. Tek je završen prvi krug i pozivam građane da i dalje igraju, skeniraju. Najveći broj računa je zapravo došao kroz skeniranje. Jedan mali broj računa je prijavljen kao neispravan, manje od dva posto. Evo i ti računa nama ukazuju na neke nepravilnosti na temelju kojih idemo u nadzor.
Što s građanima koji zatraže a ne dobiju račun? Ugostitelj ga ne želi dati Što onda?
Mogu prijaviti kroz naše servise. Kroz servis pišite nam, mogu poslikati taj OIB i poslati. Naši inspektori sve to uzimaju i kreću na teren, prenosi Danas.hr.
