Od ukupno 224 tisuće na burzi je najviše, 17 tisuća, prodavačica te 15 tisuća čistačica, tu je i 4 tisuće konobara i kuhara
Uoči Praznika rada u RTL-u Danas gostovao je Mladen Novosel iz Saveza Samostalnih Sindikata Hrvatske, govoreći i o akcijama koje pripremaju za sutrašnji dan.
Ususret Prazniku rada situacija na burzi – nikad bizarnija. Broj od 220 tisuća nezaposlenih najmanji je u posljednjih 10 godina – ali čini se da je to neki krajnji donji prag i da ne može ići ta brojka više dolje. Jer potražnja za radnicima je ogromna – ali s burze se ta mjesta očito ne mogu popuniti. Jesu li krive male plaće i uvjeti koji nude poslodavci ili nešto drugo?
Pekar, zidar, građevinar – mogu biti nezaposleni – bilo što. Odnosno, barem se takav dojam stječe pogledom na 20 tisuća oglasa za posao očajnih tvrtki – kojima se nitko ne javlja.
“U čemu je problem, plaćaju li poslodavci premalo ili?”
“Mislim da ne, kod nas je prosječna plaća bila 6.000 kuna u prošloj godini, ali ne možemo ih nikad platiti onoliko koliko ih plaćaju vani, Njemačka, Švicarska, Austrija, uvijek ćemo kaskati za njima”, kazao nam je Zlatko Sirovec, direktor tvrtke Tehnika d.d.
Jeste li zadovoljni poslom? Plaće? Prekovremeni?
Jesam, zadovoljan sam, relativno ono, ali da, prekovremeni se plaćaju”, priča nam građevinski radnik Nevad Kljaić.
Nevad cijeli život radi kao građevisnk radnik, plaća mu je 6 tisuća kuna, a svjestan je da bi mu za isti posao u Njemačkoj plaća bila oko 1.700 eura.
“Čujte ja sam obiteljski čovjek. Ni ne pomišljam na tako nešto”, rekao nam je na pitanje bi li otišao u inozemstvo.
Ali mnogi pomišljaju.
Na maksimumu su i na burzi – sve nezaposlene, kažu, usmjeravaju prema poslodavcima.
Je li itko kome nađete posao, a nema ga, kaže: “To nije za mene i uvjeti mi nisu dobri”?
“Svaka nezaposlena osoba je individua za sebe, ima svoje potrebe svoje zahtjeve. Ukoliko se dogodi da netko ne odgovara na nama je da zajednički nađemo, naravno da se dogodi da nema zadovoljstva ni s jedne ni s druge strane”, kazala nam je Ivana Šimek iz odjela za posredovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
“Mi često dobimo spisak sa burze radnika. Kad pitamo, nitko se ne javlja. Ne žele raditi, nema ih, ili su stari ili su bolestni ili je vani ili radi na crno ili ima neki drugi razlog”, tvrdi Zlatko Sirovec, direktor tvrtke Tehnika d.d.
I tu je glavni problem.
“Najmanje 150 tisuća ljudi su potpuno nezapošljivi i vjerojatno se nikada neće zaposliti, a onih drugih 50 tisuća ljudi vjerojatno već negdje radi na crno”, ističe Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku pri HGK.
Od ukupno 224 tisuće na burzi je najviše 17 tisuća prodavačica i 15 tisuća čistačica, tu je i 4 tisuće konobara i kuhara. Prosječne plaće za ta zanimanja kreću se između 3 tisuće i 4 i pol tisuće kuna. I za većinu onih koji se vode kao nezaposleni trenutno – to nije dovoljno – no ima onih kojima bi bilo dovoljno.
“Moramo zaustaviti populizam i trebamo biti svjesni da nam je Bosna i Hercegovina možda bazen od kuda bi trebali grabiti ljude, možda i Srbija, ali moramo smiriti tu šizofrenu situaciju u regiji”, rekao nam je Igor Žonja s portala mojposao.hr.
Za ovu godinu država je odredila kvotu od ukupno 7 tisuća radnih dozvola za strane državljane – a ta brojka bi trebala biti puno veća – smatraju poslodavci.
“Drama tek počinje i ona postaje ključni limitirajući faktor razvoja”, tvrdi Davorko Vidović.
Da se smanji drama – u Ministarstvu rada pokrenuli su aktivne mjere zapošljavanja – kažu da u dva mjeseca koliko se provode, imaju dosad već 8 tisuća zahtjeva – najviše za stručno osposobljavanje – no i oni su svjesni da tvrtke lobiraju za uvoz radne snage iz susjedstva.
Rekli ste 23 tisuće se traži, kvota je zasad 7 tisuća, namjeravate li ih još povećavati?
“Napravit ćemo analize i one će pokazati, svjesni smo potreba, ali fokus nam je što više angažirati domaću radnu snagu”, kazao nam je Marko Pavić, pomoćnik ministra rada.
Da se masovno uvoze vaše kolege iz Bosne i Srbije, mislite da bi vam to srušilo možda cijenu?
“Ja se nadam da se neće srušit cijena, nadam se da će firma s vremenom promjenit plaće”, rekao nam je Nevad Kljaić, građevinski radnik s početka naše priče.
Uz nadu u veće plaće i bolje uvjete, kao i uvijek, radnici će tako dočekati i ovaj prvi svibnja.
Ivan Skorin