U povodu obilježavanja sedamdesete obljetnice antologijske izložbe Salon 54, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti otvorena je studijska izložb o riječkim Salonima (1954. – 1963.), koja uspostavlja retrospektivan pogled sagledavajući desetljeće riječkih Salona te isprepliće povijest izložbi i povijest ove institucije.
Prema riječima ravnateljice MMSU-a Branke Benčić, izložba predstavlja prošireno polje unutar kojeg se mogu preispitati odnosi ideologije i estetike, polemike razdoblja, pozicije moći, te centra i periferije umjetničkog i političkog zbivanja.
Izložba Kontinuiteti i prekidi uključuje radove iz Zbirki MMSU-a, prije svega slikarstva i skulpture, koji korespondiraju s radovima izlaganim na Salonima, a uključujući nekoliko posudbi, dodatno donosi pregled dokumentacije, fotografija i arhivskih materijala, kao i didaktičke tekstove, kako bi se uspostavio širi pogled na manifestacije Salona.
U Salonima je ispisana povijest institucije, od intencija izložbenog programa, težnje za internacionalizacijom, umrežavanjem i kulturnom razmjenom te odražavanjem promjena u shvaćanju umjetnosti, do kontinuirane potrage za prostorom. Tako se Muzej selio od Guvernerove palače (Salon 54), do zgrade u Dolcu (Salon 56, 59, 61, 63) pa sve do današnjeg prostora suvremenog Muzeja u bivšem industrijskom kompleksu Benčić, odakle promatramo ovu institucionalnu povijest. Kroz to je vrijeme mijenjao i nazive, koji su reflektirali razumijevanje umjetnosti na horizontu vremena – od Galerije likovne umjetnosti, preko Moderne galerije do Muzeja moderne i suvremene umjetnosti.
Kontinuiteti i prekidi podsjećaju na neka pitanja koja se pojavljuju prilikom istraživanja povijesti izložbi. A to su: kako ispitati načine na koje se izložbe upisuju u sredine iz kojih su potekle, kako i u kolikoj mjeri utječu na rad i ustroj umjetničkih institucija, kako pridonose oblikovanju kulturnih utjecaja te kako se pozicioniraju u odnosu na ideološke i gospodarske okvire i diktate svijeta umjetnosti.
Obraćajući se okupljenima gradonačelnik Marko Filipović je naglasio kako imamo čast obilježiti dva iznimno važna događaja – 70. obljetnicu Salona 54 i desetljeće riječkih salona – kojima u čast se otvara izložba “Kontinuiteti i prekidi”, a koja nas vodi kroz bogatu povijest riječkih salona, manifestacije koje su nepovratno oblikovale naš grad i upisale su Rijeku na umjetničku kartu ne samo bivše države, već i Europe.
Salon 54 bio je prva izložba apstraktne umjetnosti na razini tadašnje SFRJ, i to upravo ovdje, u Rijeci. Njegova je otvorenost prema novim umjetničkim tendencijama donijela svježinu i viziju modernizma u umjetnost tog doba. Stoga ovo nije samo povijesni trenutak za MMSU, već i za cijeli naš grad, koji je već tada bio prepoznat kao prostor avangarde i inovacije u umjetničkom izrazu.
Danas, Muzej moderne i suvremene umjetnosti ponovno nas vraća u to plodno razdoblje, podsjećajući nas na važne promjene koje su se dogodile tijekom tog razdoblja, preispitujući ne samo povijest tih manifestacija, već i šire društvene i kulturne kontekste unutar kojih su djelovale. Baš kao što je to činio i učinio projekt Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, ma što god neki mislili o tome.
S ponosom možemo reći da Muzej moderne i suvremene umjetnosti, sa svojim kontinuiranim radom i razvojem, i danas ostaje mjesto gdje se suočavamo s najvažnijim pitanjima suvremene umjetnosti, postavljajući ih u kontekst globalnih i lokalnih promjena. Ova izložba samo je još jedan korak u našem razumijevanju te bogate povijesti, ali i budućnosti koju grad Rijeka, zajedno s ovom institucijom, nastavlja graditi. I zato zahvaljujem kustoskom timu i svima koji su radili na ovoj izložbi na njihovom predanom radu, kao i mnogobrojnim partnerima i suradnicima. Bez njih, ova izložba ne bi bila moguća. Nadam se da će “Kontinuiteti i prekidi” nadahnuti nove generacije umjetnika i posjetitelja te podsjetiti sve nas na ključnu ulogu koju umjetnost ima u oblikovanju naše zajedničke budućnosti – rekao je Filipović.
Od 162 umjetnika koji su sudjelovali na pet riječkih Salona (1954. – 1963.) ovom su prilikom predstavljeni: Kosta Angeli Radovani, Vojin Bakić, Janez Bernik, Janez Boljka, Ivo Dulčić, Dušan Džamonja, Oton Gliha, Ivan Generalić, Krsto Hegedušić, Oskar Herman, Ljubo Ivančić, Olga Jančić, Olga Jevrić, Leo Junek, Ivo Kalina, Julije Knifer, Gabrijela Kolar, Ivan Kožarić, Vlado Kristl, Ferdinand Kulmer, Mila Kumbatović, Stevan Luketić, Milorad Bata Mihailović, Antun Motika, Edo Murtić, Zoran Mušič, Petar Omčikus, Šime Perić, Ivan Picelj, Zlatko Prica, Ordan Petlevski, Zoran Petrović, Miodrag Mića Popović, Božidar Rašica, Branko Ružić, Đuro Seder, Ivan Sabolić, Jakov Smokvina, Lojze Spacal, Aleksandar Srnec, Miljenko Stančić, Frano Šimunović, Sava Šumanović, Marino Tartaglia, Drago Tršar, Vladimir Udatny.
Kustoski tim izložbe čine Kristina Barišić, Branka Benčić, Ksenija Orelj, Diana Zrilić
Stručna savjetnica: Ljiljana Kolešnik (IPU), dizajn i grafičko oblikovanje izložbe: Parabureau.
Izložba se realizira u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti. Posudbe: Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Zagreb, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, Kolekcija Vugrinec, Varaždin; Zbirka umjetnina grada Pule. Zahvale: Narodni muzej Srbije, Beograd; Arhiv za likovne umjetnosti HAZU, Zagreb; Hrvatska Radiotelevizija
Izložbu će pratiti publikacija s tekstovima Ljiljane Kolešnik, Lidije Butković-Mićin, Branke Benčić, Ksenije Orelj i Diane Zrilić.
Podršku izložbi dali su Ministarstvo medija i kulture Republike Hrvatske, Grad Rijeka, PGŽ.
