Hrvatska ima 20 županija, dakle bira se i dvadeset župana na čija mjesta pretendiraju stotine kandidata, a još tisuće na mjesta u županijskim skupštinama. A pri tome je sve manje i manje jasno kome i zašto trebaju tolike županije i toliki župani
Čak 42.000 ljudi. Tajnice, knjigovođe, računovođe, načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici, tisuće i tisuće zaposlenih koje plaća država. A njihov broj raste.
U Zagrebačkoj županiji koja ima devet gradova i 25 općina, prema posljednjim podacima zaposleno je 1949 službenika. Usporedbe radi, prije 15 godina bilo ih je dvostruko manje.
Dakle, posao koji je nekada obavljao jedan zaposlenik, sada obavljaju dva. Smanjenje broja zaposlenih i broja županija bila su Mostova predizborna obećanja. Bivša ministrica uprave i dalje vjeruje da je to nužno i najbolje rješenje.
“U takvu reformu se ne ide iz reforme same nego se ide iz razloga što se želi da općine i županije pruže kvalitetnije usluge svojim građanima, a isto tako da se te usluge osiguravaju po nižoj cijeni”, kaže bivša ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović.
Ali, od toga zasad ništa. U zemlji s 4 milijuna stanovnika je 555 jedinica lokalne samouprave, 428 općina, 128 gradova te 20 županija i Grad Zagreb.
“Hrvatskoj sigurno nije potreban tako veliki broj lokalnih i regionalnih jedinica. Već 25 godina ovog sustava pokazuje da se on nije pokazao kao dobar”, jasan je doc. dr.sc. Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Ključan preduvjet za reformu su politička volja i konsenzus, ali njih – nema. HDZ i SDP su – nevjerojatno – bili složni, ali u tome da NE podrže Mostovu reformu.
Njihovo protivljenje reformi ne čudi, uzme li se u obzir da HDZ kontrolira 51 grad, a SDP 29. U HDZ-ovim rukama je 12 županija, a u SDP-ovima 2.
Mostov Miro Bulj se zalaže za ukidanje županija, ali na lokalnim izborima, ide u utrku za splitsko-dalmatinskog župana.
“Mi se zalažemo za najoptimalniji broj županija i naravno da mi u ovom trenutku po zakonu moramo izaći i barem smanjiti broj uposlenih. Recimo Dalmacija bi trebala biti jedna županija, na ovaj način imamo previše tih uhljeba, ali to je njihova stranačka vojska”, tvrdi Bulj.
Stranačka vojska koja se financira novcem građana, a njihova učinkovitost je upitna.
“Svaka županija ima svoje upravni odjel. Neka županija ima 3, neka 11. Međutim, 30-ak upravnih odjela u svim županijama nema svoje pročelnike, tim odjelima nitko ne rukovodi”, kritizira Jurlina Alibegović.
I to nije sve, u njima sjedi i veliki broji onih koji nemaju položen državni stručni ispit, zakonskoj obvezi unatoč. Županije u prosjeku imaju oko 175 tisuća stanovnika.
“Treba imati manje tih županija. Ne možemo imati 20 županija jer Hrvatska naprosto nema 20 regija, ima ih 5”, poručuje Đulabić.
Hrvatska ima broj županija odnosno regija kao zemlje koje su znatno veće. Primjerice, Francuska koja ih ima 26, Italija 20, Poljska 16.
Ali da bi pokazali da novac troše transparentno i opravdano – građani putem aplikacije “Otvoreni proračun” mogu doznati na što odlazi županijski novac.
Troše na sve i svašta – od kontrole komaraca, zaštite od ambrozije i buke do zaštite zraka i bijele rode. Nove zaštitnike županije, gradovi i općine dobit će za manje od tjedan dana.
Na braniku ovog golemog županijskog sustava stoji Goran Pauk, Šibensko-kninski župan i predsjednik Zajednice županija koji se vatreno bori protiv svih ideja da se smanji broj županija. Pauk je bio gost Direkta, a razgovor s njim pogledajte u prilogu.
Kristina Čirjak