‘Nemaju obično nikakve podatke ni o preboljenju nekakvih bolesti, niti o alergijama, ni o stalnim terapijama. Što onda kada morate prepisati neki lijek i što ako se dogodi liječnička pogreška – tko će za to odgovarati’
Liječnici obiteljske medicine upozoravaju na probleme liječenja stranih radnika. Teško se sporazumijevaju, a o njihovoj povijesti bolesti često ne znaju gotovo ništa. Traže rješenje te bolju zaštitu i liječnika i pacijenata, piše Danas.hr.
Jezična barijera, prazni zdravstveni kartoni i nepoznat cijepni status stranih radnika velika su briga liječnika obiteljske medicine.
Filipinka Joy Uziel Torres u Hrvatskoj živi i radi već četiri godine. Radi u administraciji i kaže da se do sada s liječnicima bez problema sporazumijevala na engleskom.
“Problem koji vidim ne samo za nas Filipince već i sve strane radnike je liječnička dokumentacija”, kaže Filipinka. Jezična barijera, prazni zdravstveni kartoni i nepoznat cijepni status stranih radnika velika su briga liječnika obiteljske medicine.
“Pa se moramo sporazumijevati rukama, nogama, google Translateom. To ne vodi nigdje, treba nam jasno rješenje i službeni prevoditelj”, kaže Davorka Došen Mrak, iz Koordinacije liječnika hrvatske obiteljske medicine. Tvrde, u novom prijedlogu izmjena Zakonu o strancima, nema riječi o njihovoj zdravstvenoj skrbi na koju imaju pravo.
“Nemaju obično nikakve podatke ni o preboljenju nekakvih bolesti, niti o alergijama, ni o stalnim terapijama. Što onda kada morate prepisati neki lijek i što ako se dogodi liječnička pogreška – tko će za to odgovarati?”, dodaje Došen Mrak. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju nema zakonske osnove za traženje cijepnog statusa stranih radnika.
Trbušni tifus, HIV…
“Cijepni status nemamo iako je bilo pitanja oko toga, to bi bilo dobro pogotovo za neke bolesti koje se nalaze u kolektivima i s obzirom na neadekvatan smještaj stranih radnika. Bilo bi dobro i da im se prije dolaska u Hrvatsku napravi pregled da se ustanovi da ne boluju od zaraznih bolesti”, rekao je Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a. Tvrdi da su od 2022. zabilježena četiri slučaja trbušnih tifusa, posljednjih pet godina raste broj stranaca s HIV-om kao i broj oboljelih od tuberkuloze.
“Nije to nikakva katastrofa, mi smo i dalje zemlja s niskim udiom oboljelih od tuberkuloze ali je sve veći udio stranaca koji ponekad i u jako kasnoj fazi budu otkriveni, moraju se hospitalizirati, jedan je čovjek čak i umro”, dodaje Kaić. Bolju zakonsku regulativu podupiru i u ovoj Agenciji za zapošljavanje stranih radnika.
“Upravo zato mi isključivo surađujemo s republikom Filipini koja taj dio postupka ima dobro reguliran, radnici tamo prolaze liječničke preglede i po dolasku u Hrvatsku su spremni za tržište rada. Postoji sve veći broj radnika koji dolazi iz neuređenih tržišta i zato upozorenja liječnika smatramo opravdanim”, kaže Hrvoje Glasnović voditelj operativnog poslovanja u Agenciji za zapošljavanje stranih radnika. Iz Ministarstva zdravstva liječnicima poručuju problema su svjesni. Kada je riječ o prevođenju to bi trebalo bit riješeno do kraja godine.
“Razgovara se o prevoditeljima koji će biti dostupni liječnici obiteljske medicine. Moramo znati da je riječ o vrlo rijetkim jezicima i da u Hrvatskoj nema toliko broj prevoditelja ali potrudit ćemo se da to riješimo online prevođenjem”, kaže Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva. Tvrdi, pitanje cijepljenja trebao bi riješiti novi Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji će biti donese iduće godine, piše Danas.hr.
