Iz Agencije otkrivaju da su prošle godine primili 142 zahtjeva za zaštitu prava.
Zakonom o zaštiti podataka, ali i novom europskom Općom uredbom o zaštiti podataka, koja će se početi primjenjivati 25. svibnja 2018. i to na području cijele Europske unije, nadziranje elektroničke komunikacije dopušteno je u iznimnim okolnostima, poput sigurnosnih incidenata, povrede radne dužnosti, odavanja poslovnih informacija konkurentu, sumnje na mobing, piše Slobodna Dalmacija.
“Nadzor elektroničkih komunikacija bez znanja zaposlenika u protivnosti je sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Takva obrada podataka ne bi bila zakonita, i u slučaju uvođenja takvog nadzora i zaposlenici, kao i vanjski adresati, moraju biti obaviješteni o tome”, navode iz Agencije za zaštitu podataka.
Ističu da zaposlenici na radnome mjestu imaju pravo na ograničenu privatnost. Jedno je kamerama nadzirati i snimati zgradu u kojoj se radi, a drugo je postaviti kamere u radne prostorije. Uvođenje kamera u radne prostorije službenika jedne općine Agencija je ocijenila grubim narušavanjem privatnosti.
Također, identifikaciju skeniranjem otiska prsta za kontrolu prisutnosti na poslu, koju kani uvesti jedna bolnica, Agencija dopušta isključivo uz privolu svakog pojedinog zaposlenika.
Zaposlenici koji smatraju da im je povrijeđeno neko pravo mogu podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede Agenciji za zaštitu osobnih podataka, a to svake godine radi sve više ljudi. Iz Agencije otkrivaju da su prošle godine primili 142 zahtjeva za zaštitu prava i 417 predstavki građana, a proveli su 942 nadzora.
Trenutačno su u Hrvatskoj na snazi maksimalne kazne od 20.000 do 40.000 kuna za pravnu osobu. Kazne izriče prekršajni sud pred kojim Agencija pokreće spor. Najveća kazna koju je sud izrekao za povredu osobnih podataka, iz Agencije navode da su podnijeli 37 optužnih prijedloga pred nadležnim prekršajnim sudovima.
“Najveća novčana kazna od 30.000 kuna za pravnu osobu i 7000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi izrečena je zbog toga što nisu postupili po zabrani obrade osobnih podataka malodobnog djeteta u svrhu zastupanja u povodu prometne nesreće bez privole njegovih zakonskih zastupnika. Međutim, počinitelji su oslobođeni optužbe zbog nastupanja apsolutne zastare”, otkrivaju iz Agencije, piše Slobodna Dalmacija.
Vijesti.hr
