‘Da li je potrebno bilo tri prijateljske zemlje na ovaj način uplesti u cijelu tu igru, dovesti Europsku Uniju u zbunjenu jednu situaciju, dovesti do ovakvih izjava kakve su došle pred inauguraciju, što nam onda slijedi u nekim drugim slučajevima ili što neki drugi mogu o tome očekivati?’, rekao je Jakovina
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump nije još ni ušao u Bijelu kuću, a već širi paniku. Poželio je Grenland, smatra da bi Kanada trebala biti 51. američka država, hoće kontrolu nad Panamskim kanalom. Nevjerojatne Trumpove manevre za Direkt kod Mojmire Pastorčić komentirao je povjesničar Tvrtko Jakovina.
Ne znam kako bih vas ovo drukčije pitala nego: je li ovo normalno?
“Mislite da najveća zemlja na svijetu prijeti da će uzeti drugu najveću zemlju na svijetu? Ili da će uzeti otok 50 puta veći od Danske, a Danska je sigurno jedna od najvećih europskih saveznica SAD-u… Zemlja, koja je, kad je Amerika bila u ratu u Iraku, poslala tamo i podmornice i imala svoje snage i tako dalje. To izgleda dosta zastrašujuće”.
Nije baš normalno u ovom trenutku u vremenu imati težnje teritorijalne prema drugim državama.
“To smo davno napustili, iako moram reći da nije prvi put od Trumpa, a ni prvi put da su Sjedinjene Države razmišljale o tome da bi otok koji pripada geografski zapadnoj hemisferi možda mogao biti dio Sjedinjenih Država. Devedesetih godina se o tome govorilo još, ali na ovakav način i u ovakvom kontekstu i s kakvim posljedicama… Ne samo da je reagirala, naravno, danska premijerka, nego i puno oštrije francuski i njemački političari prvoga reda, i to vrlo oštrim rječnikom, gdje su Francuzi govorili o imperijalizmu. E, to nismo ipak imali”.
Zašto su mu toliko važni Grenland i Panama?
“Panamski kanal su izgradile Sjedinjene Američke Države. One su zapravo isprovocirale da se jedan dio kolumbijskog teritorija 1903. godine sam osamostali. I onda su izgradili taj prolaz koji je bio važan u gospodarskom smislu, ne samo u vojnom smislu za Sjedinjene Američke Države i važan je za svijet. Amerikanci su od njega, ne mogu reći odustali, nego su ga dali na upravu Panamcima. I tad su mnogi govorili da je to bila pogreška i to je bio jedan od rezultata danas pokopanog predsjednika Cartera koji je umro u stotoj godini, koji je to učinio zato što su Amerikanci tamo bili suočeni s neprestanim pobunama i 30 ili gotovo četrdeset tisuća marinaca je čuvalo zonu kanala i bilo zapravo u jednoj polu neprijateljskoj atmosferi. Oni su se riješili balasta. Ništa se nije dogodilo sa sigurnošću kanala, ali su dobili velike poene unutar latinoameričkog svijeta jer su se pokazali da nisu imperijalist, da su učinili nešto u suradnji sa latinoameričkim zemljama. Bilo je to kritizirano i tada, ali optužiti da prolaze kineski brodovi i kineski brodovi, naravno, prolaze jer je kinesko američka suradnja toliko velika i toliko prisutna da ti brodovi često i voze robu u američke luke i zbog američke privrede. Što se tiče Grenlanda, to je bilo povezano s klimatskim promjenama u koje Trump načelno nije vjerovao ili odustao od klimatskog sporazuma. Međutim, upravo zbog klimatskih promjena, sezona koja je bila pod vječnim ledom i snijegom, sada možda do 2030. godine pretvara u prolaz gdje ćemo moći normalno, barem po ljetnim mjesecima prolaziti svi brodovi i svjetski brodovi i to je puno kraći put nego sve ovo što smo do sada imali. Plus minerali koje Grenland ima”.
Što Trumpu znači da će koristiti ekonomsku silu da Kanadu pripoji SAD-u?
“Kanada 80 posto svoga izvoza ima sa Sjedinjenim Državama. Oni su zajedno s Meksikom bili povezani u zajedničku jednu organizaciju. Kanada je na mnoge načine, naravno, orijentirana sa svojih 40 milijuna stanovnika na tako veliku zemlju kao što su Sjedinjene Američke Države. Može nametnuti poreze, može na taj način učiniti veliku štetu ili prisiliti Kanađane na neke druge poteze. Međutim, mi govorimo o svijetu u kojem postoji više od 200 zemalja. Neke su zemlje veće, neke su manje, neke su bogate, ali dosad ili jedno duže vrijeme već živimo, tako da se međusobno poštujemo. Imate male nacije i velike nacije. Kanada je bila dobra američka susjeda. Kanada je uvijek glasala sa Sjedinjenim Američkim Državama. Pomagala je Sjedinjene Američke Države. Participirala je u politikama Sjedinjenih Američkih Država. Na ovaj način otvoriti kod saveznika i bliskih saveznika ovakvu poruku. Kakvu poruku su primili jučer u Pekingu? Što se tiče Tajvana? Kakvu poruku su primile sve druge zemlje koje imaju neriješeno ili smatraju da imaju neriješena granična pitanja”.
I Moskva se oglasila, Kremlj kaže da je to dramatičan razvoj događaja.
“Vjerojatno će Rusi to pokušati iskoristiti za sebe jer će sad reći evo, pogledajte, da li su naša naša prava na Ukrajinu ili na Sovjetski Savez manja nego što je ovo. Iako, na Grenland su imali i Norvežani svoja presezanja jer su smatrali da su Norvežani bili prvi koji su tamo došli prije Danaca ili prije nego su ušli u zajednicu sa Danskom. A i danski ambasador za vrijeme Drugog svjetskog rata je predao ,kada je Njemačka okupirala Dansku, predao je Grenland na vojnu upravu i brigu Sjedinjenim Američkim Državama. I tako su Sjedinjene Američke Države tada počele graditi i izgradile veliku bazu koja je trajala cijelom tijekom cijeloga hladnog rata koja i danas postoji koja je izuzetno važna za kontrolu ovih putova, a pogotovo u svijetu koji će biti prohodan bez snijega i leda bez ledolomaca, možda po ljetnim mjesecima”.
Je li u pravu Georgia Meloni, najbolja prijateljica Elona Muska, kada kaže da neće preuzeti Grenland nego je to samo prijetnja ili poruka Kini?
“Na koji način prijetnja Kini. Dakle, Kina neće nestati. Da li je potrebno bilo tri prijateljske zemlje na ovaj način uplesti u cijelu tu igru, dovesti Europsku Uniju u zbunjen u jednu situaciju, dovesti do ovakvih izjava kakve su došle pred inauguraciju, što nam onda slijedi u nekim drugim slučajevima ili što neki drugi mogu o tome očekivati”.
Oglasio se večeras i premijer Grenlanda: kaže nema panike, veselimo se raditi s novom američkom administracijom i drugim NATO saveznicima da bismo osigurali stabilnost u regiji. Što to znači? Više ne govori: nismo na prodaju.
“Ne može biti rata. Tu neće biti rata u smislu da će se 50 tisuća Grenlanđana na neki način suprotstavljati. Čak i kad bi sutra proglasili na referendumu neovisnost, pa se promijeni danski ustav itd. Sve su izjave i danske premijerke i očito njegove posljednje izjave nešto blaže. Ali, ako ste bili desetljećima, stoljećima u određenom smislu podređeni do 1953 godine kolonija, zašto biste sutradan postali dio jedne druge zemlje, a vezani ste bili za Dansku. Islanđani su bili također pod Danskom i nije im to uvijek najljepša memorija do 1940 godine. Ali to ne znači da morate sutra dan pronaći novog patrona”, prenosi Danas.hr.
