Cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavljaju rasti, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u trećem tromjesečju 2024. godine zabilježen je prosječan kvartalni porast od 2,4 posto, dok su na godišnjoj razini porasle za 12,3 posto. Ovi podaci potvrđuju nastavak rasta cijena stambenih objekata, koji je prisutan već neko vrijeme.
Novogradnje su u trećem kvartalu 2024. godine poskupjele za 1,5 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su u odnosu na treći kvartal 2023. godine cijene novih stambenih objekata porasle za 4,4 posto. Cijene postojećih stambenih objekata porasle su za 2,5 posto u odnosu na drugi kvartal 2024., dok su na godišnjoj razini zabilježile rast od 13,5 posto.
Rast cijena nekretnina varira prema geografskim područjima. U Zagrebu su cijene porasle za 0,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su na Jadranu zabilježile rast od 3,4 posto, a na ostalim područjima porast je bio veći, 5 posto. Na godišnjoj razini, cijene u Zagrebu porasle su za 7,7 posto, dok su na Jadranu i u ostalim područjima rasti bile znatno veće – 15,9 posto na Jadranu i 16,8 posto na drugim područjima Hrvatske.
Ovi podaci smještaju Hrvatsku među zemlje EU-a s najvećim rastom cijena nekretnina. Prema Eurostatu, u trećem kvartalu 2024. godine cijene su u Hrvatskoj porasle za 12,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, što je jedan od najvećih rasta u Europskoj uniji. Na vrhu ljestvice rasta nalaze se Bugarska (16,5 posto), Poljska (14,4 posto), Mađarska (13,4 posto), dok su cijene u nekim državama EU-a pale. U Francuskoj su cijene smanjene za 3,5 posto, dok su u Finskoj i Luksemburgu padale za 2,8 odnosno 1,7 posto.
Ovaj trend rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama izaziva zabrinutost, jer se smatra da može imati dugoročne ekonomske posljedice, poput otežanog pristupa stambenom prostoru za građane, ali i veće izazove za one koji žele investirati u tržište nekretnina.
