Obilježavajući Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti predstavljen je katalog uz izložbu „Objektiv NDH: opasni i nepoćudni po javni red i sigurnost“.
Autori tekstova u katalogu su autor izložbe, istraživač i viši kustos spomen-područja Jasenovac Đorđe Mihovilović, suautorica izložbe i voditeljica Odjela za kulturu SNV-a Aneta Vladimirov te Nikola Puharić, Josip Klaić i Tena Bakšaj. Organizatori su Javna ustanova Spomen-područja Jasenovac i Srpsko narodno vijeće, a izložbu je podržao Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Ministarstvo kulture RH.
Riječka izložba „Objektiv NDH“ donosi uvid u policijske kartone osoba uhapšenih u Zagrebu, ali rođenih na području Primorsko-goranske županije. Njihove sudbine, kao i sudbine mnogih nedužnih ljudi.
Katalog predstavili Aneta Vladimirov, Josip Klarić i Nikola Puharić
Riječ je policijskim kartonima uhapšenih čije je zatočeništvo počinjalo ponižavanjem, fotografiranjem i policijskim ispitivanjem te na kraju završavalo konclogorom Jasenovac. U nemalom broju radi se o osobama hrvatske nacionalnosti budući da su žrtve rasnih zakona, Židovi, Romi i Srbi, u logorske kapacitete NDH dospijevale masovnim deportacijama. Podaci iz kartona, koji uključuju fotografije, omogućuju susret s ljudskim licima, rekonstruiranje dijelova njihovih života i neprestane agonije i straha. Neka lica su zahvaljujući svojem političkom radu i antifašističkoj borbi već poznata historiografiji. No, ovaj katalog i izložba komemoriraju i one koji su vjerojatno do sada ostajali isključivo u sjećanjima svojih bližnjih i svojih neposrednih zajednica.
Suautorica izložba Aneta Vladimirov zahvalila je riječkom muzeju što su pristali ugostiti izložbu, čije je održavanje nije prihvaćeno u šest gradova u Hrvatskoj.
„Nažalost, ova izložba pripada tabuiziranom dijelu povijesti i izaziva vrlo izrazite stavove, ili negacije ili uvažavanja žrtve. Odnos prema ovoj izložbi je vrlo jasan indikator odnosa prema tom dijelu našu povijesti. A izložba donosi priču o ljudima koji nismo mogli upamtiti, jer se po njima nisu zvale ni škole, ni ulice, koje često nije imao tko da upamti, jer su najbliži srodnici i susjedi također nisu preživjeli. Također, na izložbi su predstavljeni i kartoni ljude koje prepoznajemo jer smo ih komemorirali, jer su po njima nazivana neka javna mjesta, iako smo u međuvremenu i to izgubili. I zato je ova izložba važna, kao jedan od načina da se sjećamo tih ljudi. U inicijalnoj verziji postavljenoj u Zagrebu, ova je izložba sadržavala umjetnička djela nastala u logoru, koja svjedoče o nevjerojatnoj želji za životom i sjećanjem njihovih autora“, kazala je Vladimirov.
Nikola Puharić govorio je o predmetu istraživanja, koje se odnosi na metode i tehnike koje je primjenjivala tadašnja policija, odnosno kako je evidentirala, legitimirala i odvodila ljude u logore.
„Mislim da je najvažniji dio teksta je to što on donosi osobna sjećanja ljudi koji su preživjeli tu torturu. U našim smo tekstovima htjeli prikazati kako je taj represivni sistem, osnovan s vrlo jasnom namjerom, progonio vlastite građane i zatvarao ih i na najgore ih načine mučio u logorskim sistemima“, kazao je Puharić, dok je Josip Klarić predstavio dio kataloga s aspekta povjesničara umjetnosti.
Izložba se može pogledati još danas, 27. siječnja
Među brojnom publikom, predstavljanju kataloga izložbe prisustvovali su i zamjenica gradonačelnika Rijeke Sandra Krpan, zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Rijeke Vojko Obersnel te predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Dinko Tamarut.
Izložba u MMSU Rijeka se može pogledati još danas, 27. siječnja.
