Govorilo se i o položaju nutricionista i dijetetičara u zdravstvenom sustavu koji još uvijek adekvatno ne prepoznaje djelatnost nutritivne skrbi
U petak u Rijeci održan je stručni skup „4. Dani bolničke prehrane“ u organizaciji Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara, KBC-a Rijeka i Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Program stručnog skupa bio je zamišljen kao dijalog o izazovima u svakodnevnom radu nutricionista i dijetetičara u zdravstvenom sustavu, s ciljem poboljšanja postojećih procesa rada i rješavanja problema. Četvrti dani bolničke prehrane plod su truda i rada brojnih članova spomenutog stručnog društva, poglavito dijetetičara i nutricionista, ali i liječnika s interesom za kliničku prehranu i dijetoterapiju te rezultat domaće i međunarodne suradnje, a održavaju se svake dvije godine.
Jedna od najbitnijih stavki u organizaciji i provođenju standarda prehrane bolesnika u bolnicama je nabava kvalitetnih prehrambenih proizvoda te je prva tematska cjelina posvećena dijalogu o problemima objedinjene javne nabave s kojima se nutricionisti i dijetetičari susreću u svakodnevnom radu.
Na skupu je izneseno kako postoje brojni problemi u smislu neujednačene kvalitete prehrambenih proizvoda, nedostupnosti brojnih bitnih namirnica kao i nepoštivanja ugovorno definiranih obveza od strane dobavljača. Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara donijelo je odluku o osnivanju radne skupine koja će ponuditi pomoć u formiranju detalja objedinjene javne nabave Ministarstvu zdravlja i središnjem tijelu odgovornom za objedinjenu javnu nabavu hrane. Cilj radne skupine je omogućiti bolju nutritivnu skrb za pacijente sukladno standardima uzimajući pritom u obzir ekonomske aspekte bitne za održivost bolničkih sustava i nacionalne strategije zdravstvene skrbi.
Primjerice, neki od učestalih problema su nemogućnost nabavke lokalno uzgojenih namirnica pa paradoksalno naši bolesnici dobivaju konzerviranu ciklu iz Kine dok bolnica doslovno graniči s tvornicom cikle koja se lokalno uzgaja i prerađuje.
Spomenute su i najčešće kategorije proizvoda koje se reklamiraju u više bolnica u Hrvatskoj – poglavito smrznuto i svježe povrće te marmelada.
Također, bolnicama je potrebno omogućiti nabavku specifičnih namirnica bitnih za dijetoterapiju, poput bezglutenskih i niskoproteinskih proizvoda, različitih žitarica, zamjena za mlijeko te lokalno proizvedene hrane, što u ovome trenutku nažalost nije moguće.
Druga tematska cjelina govorila je o položaju nutricionista i dijetetičara u zdravstvenom sustavu koji još uvijek adekvatno ne prepoznaje djelatnost nutritivne skrbi. Istodobno, usluge nutricionista i dijetetičara sve su traženije – i od strane liječnika koji žele suradnju s nutricionistima i pacijenata s različitim dijagnozama koji traže savjet i specijalne metode nutritivne potpore. Stoga je odlučeno kako će se uputiti zamolba Ministarstvu zdravlja za uvrštenje nutricionista i dijetetičara u Uredbu o nazivima radnih mjesta u javnim službama u skupinu nezdravstvenih djelatnika koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja.
Na skupu su prikazane i postojeće prakse organizacije dijetetike, kliničke prehrane, ambulanti i nutricionističkih savjetovališta u bolnicama, kliničkim bolničkim centrima te zavodima za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj. Prikazani su brojni uspješni modeli – na KBC- u Zagreb, KB Dubrava, KBC Split, Dječjim bolnicama Klaićeva i Srebrnjak kao i brojnim drugim bolnicama u Hrvatskoj koje su u procesu osnivanja savjetovališta i sve se više uključuju u konzilijarnu djelatnost na razini bolnica.
Predstavnice zavoda za javno zdravstvo prikazale su najnovije epidemiološke podatke prema kojima su muškarci u Hrvatskoj na prvom mjestu u Europi po učestalosti debljine. Nadalje, prikazano je kako još uvijek postoji porast učestalosti kardiovaskularnih bolesti kao i porast smrtnosti.
Stoga je važnost nutricionista u preventivnoj medicini iznimno velika te postoji neupitna potreba za uključivanje nutricionista u specijalizirane javnozdravstvene timove kao i u kliničke nutritivne timove.
